U iduća dva-tri mjeseca sklopit će se ugovor sa strateškim investitorima za gradnju plutajućeg LNG terminala na Krku, optimističan je bio i jučer premijer Tihomir Orešković na sjednici Vlade, koja je jednoglasno dala požurnicu nadležnim ministarstvima i tvrtki LNG Hrvatska, koja vodi projekt za njegovo ubrzavanje. Ministar gospodarstva Tomislav Panenić podsjeća da je još lani LNG terminal dobio status strateškog projekta, a uvršten je i u europsku Strategiju skladištenja ukapljenog prirodnog plina.

Detalji o ulagačima tajna 
Oreškovićev optimizam, uvjeren je Panenić, ima realnosti, jer će u provedbi ovog projekta plutajući terminal biti prva faza od četiri u kojima bi, ovisno o interesu i tržištu, bio realiziran i projekt terminala na kopnu, za koji je značajan dio pripreme projekta već proveden. Drugim riječima, postojeća dokumentacija i dozvole ishođene za pomorsko dobro i prihvat bit će korištena i za ovu fazu, dok će se nastaviti razgovori s investitorima koji su se javili na provedeni natječaj za LNG terminal, koji je uključivao i mogućnost gradnje plutajućeg terminala.

U idućim tjednima prema utvrđenom planu aktivnosti slijedile bi prilagodbe postojeće studije, a utvrdit će se, kaže Panenić, i vrijednost već poduzetih aktivnosti u pripremi projekta te učešće države u samom projektu plutajućeg terminala i njegov odnos sa strateškim investitorom. Za daljnji postupak koristit će se i već provedeni natječaj tvrtke LNG Hrvatska za gradnju terminala, no i dalje nisu dostupni detalji o potencijalnim investitorima koji su prošli proceduru i nakon ocjenjivanja ušli u uži krug onih s kojima će se pregovarati o gradnji terminala.

Neslužbeno se tek probilo nekoliko imena kandidata, točnije litavska Klaipedos Nafta, španjolski Enagas, te europski investicijski energetski fond Marguerite, koji čine Europska investicijska banka, poljska PKO Bank, njemački KfW, francuska Caisse des dépôts et consignations, talijanska Cassa Depositi e Prestiti, španjolski Instituto de Crédito Oficial. Kandidati s provedenog natječaja zainteresirani su za daljnju utakmicu, to više jer je početna vrijednost ulaganja manja nego za kopneni terminal jer se u pravilu koriste brodovi koje se unajmljuje sa svom opremom i posadom, što se financira u godišnjim ratama. 

Isplativost
Proteklih tjedana razvijao se model koji će biti i ekonomski isplativ, kaže Panenić. Plutajući bi terminal u odnosu na kopneni trebao biti tri puta manjeg kapaciteta, oko 2 milijarde kubika, a bude li sve teklo prema postavljenom planu, s radom bi trebao startati već 2018.