Gašenje značajnog broja radnih mjesta u kriznom razdoblju od 2008. do 2012. godine natjeralo je dio svježe nezaposlenih da se okušaju u poduzetništvu pa je u četiri godinje zabilježen značajan porast broja poslovnih subjekata u segmentu malih poduzetnika.

Tako je 2008. godine bio registriran 89.021 mali poduzetnik, dok se na kraju 2012. godine taj broj popeo na 102.837. "No unatoč porastu broja subjekata, broj zaposlenih je iz godine u godinu sve manji, a time i prosječan broj zaposlenih u sve tri kategorije po veličini – malim, srednjim i velikim poduzećima", stoji u Analizi poslovanja malog i srednjeg poduzetništva Hrvatske u razdoblju od 2008 do 20012. koju su izradili analitičari Bisnodea . Tako je broj zaposlenih u malim poduzećima koji su 2008. godine zapošljavali ukupno 462.839 radnika, već na kraju 2012. godine pao na 428.426 zaposlenih, odnosno 7,4 posto. U pitanju je zapravo trend koji je domaća ekonomska znanost već ranije prepoznala kao "poduzetništvo iz nužde", što dugoročno ne ostavlja razloge za pretjerani optimizam.

Jednako tako pada broj zaposlenih u srednjim i velikim poduzećima, ali ipak po nešto manjoj stopi. Tako se u srednjim poduzećima u četiri godine broj zaposlenih smanjio 5,9 posto, na 154.201, dok najmanju stopu pada od 4,2 posto bilježe velika poduzeća u kojima je 2012. godine radilo ukupno 277.550 zaposlenika. Promatrajući grupe djelatnosti, najveći rast poslovnih subjekata registriran je u poljoprovredi, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, te osobnim uslužnim djelatnostima. Te su djelatnosti ujedno i pozitivni primjeri u kojima je rastao i broj zaposlenih, za ukupno 4892 novih zaposlenika. Rast broja zaposlenika zabilježen je i u djelatnostima IT-a i medicinskih usluga, iako nije zabilježen značajniji rast poduzeća kao u uslužnim djelatnosima.

Građevina
Najteže je pogođena građevina u kojoj je došlo je do drastičnog smanjenja broja zaposlenih. Od 110 tisuća zaposlenih krajem 2008., taj broj je na kraju 2012. smanjen za nešto više od četvrtine. Broj zaposlenih u veletrgovini smanjen je za 7665 (-8,6 posto), a u odjevnoj industriji (tekstil i koža) plaćen je ceh fasciniranosti privremenim loan poslovima i gubljenju fokusa na njegu i razvoj vlastitih brendova, što je uz sve ostale negativne efekte rezultiralo i s 4179 (-20,4 posto) manje zaposlenih, kažu u Bisnodeu.

Najveći porast broja poslovnih subjekata u apsolutnom iznosu odnosi se uglavnom na mala poduzeća. Najveći apsolutni broj novih poduzeća registriran je u Zagrebu (+4.492), Splitsko-dalmatinskoj (+1.319) i Istarskoj (+1.154) županiji, a u postotku u Bjelovarsko-bilogorskoj (+25.6 posto). U dvije županije je zabilježena pozitivna promjena rasta zaposlenih u odnosu na 2008. U Zadarskoj županiji broj zaposlenih u 2012. porastao je za 451 zaposlenika, a u Ličkoj županiji za 213 zaposlenika.Prihodi od prodaje u inozemstvu malih poduzeća u posljednjih pet godina su u porastu, ali to ipak nije bilo dovoljno da značajnije nadomjeste veliki pad prihoda na domaćem tržištu koje je ušlo u šestu godinu recesije. Pad tržišta koji je snažnijim intenzitetom uslijedio krajem 2008., na razini cijele Hrvatske utjecao je 11-postotnim padom prihoda u 2009. te padom dodatnih dva posto u 2010. godini. U ukupnom padu prihoda u tom razdoblju u vrijednosti 90,8 milijardi kuna, mali poduzetnici su sudjelovali s 63,1 milijardi kuna, srednji sa 17,9, a veliki s 9,8 milijardi kuna. "Mali poduzetnici su već 2009. registrirali neto gubitak, a kod srednjih je pad uslijedio godinu dana kasnije. Veliki su uspjeli zadržati minimalani neto rezultat s pozitivnim predznakom u svih pet godina promatranja", kažu u Bisnodeu. Kriza je donijela znatne promjene u odnosu dobitaša i gubitaša. Kod malih taj odnos u 2008. je iznosio 64 posto naprama 36 posto u korist dobitaša, dok je u 2012. taj omjer smanjen na 55 posto naprama 45 posto. Kod srednjih i velikih odnos koji je u 2008. iznosio 82 posto naprama 18 posto u korist dobitaša, u 2012. je smanjen na 69 posto naprama 31 posto.

Ono što će dugoročno utjecati na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, a na što već dugo upozoravaju brojni analitičari, jest da su poduzetnici u Hrvatskoj potpuno zanemarili ulaganje u modernizaciju tehnologije i istraživačke projekte te pažnju usredotočili na rezanje troškova. "Na žalost, pet godina je predugačak rok za primjenu takve defanzivne (kratkoročne) strategije i to će u znatnoj mjeri, uz sve drugo, otežati da se mali poslovni subjekti brže i efikasnije reanimiraju." primijetili su analitičari Bisnodea.Pokazatelji likvidnosti su također izuzetno loši. Promatranje povezanih koeficjenta opće i ubrzane likvidnosti ukazuju na nedostatnost kratkročne imovine da se uredno podmiruju kratkoročne obveze, i da to dodatno u značajnoj mjeri ovisi i o utrživosti zaliha. Jesu li zalihe realno vrednovane, a isto tako jesu li potraživanja prema kupcima i povezanim poslovnim subjektima naplativa, važna su pitanja na koje je potrebno potražiti kvalitetne dodatne odgovore da bi se tek potom mogla procijeniti težina izazova koje se postavlja pred malo poduzetništvo.

Vrijeme izazova
Amortizacija je bez većih nabavki pojela dio vrijednosti materijalne imovine , smanjila vrijednost iz 2008. za 1,7 milijardu kuna. Imovina u pripremi nije značajnije mijenjala svoju vrijednost, i upitno je radi li se istoj imovini koja se već godinama priprema, pa je njena ovako iskazana knjigovodstvena vrijednost upitna. Još veći upitnik stoji nad rastom vrijednosti "neoperativne" imovine (zemljišta, građevinski objekti, ulaganja u nekretnine) u razdoblju kada tržište nekretnina vegetira, kada su cijene nekretnina u padu i prodajese na kapaljku.

Za pretpostaviti je da se u najvećoj mjeri radi o administrativnim intervencijama i da knjigovodstvene vrijednosti nisu u skladu s fer ili tržišnom vrijednosti.U Bisnodeu smatraju da je pred hrvatskim gospodarstvom veliki izazov. Kriza je kompleksna (sociološka, kulturološka, ekološka, pa tek onda i ekonomska) pa primjena postojećih modela kojima su se rješavale krize u povijesti neće donijeti neke značajnije rezultate."Jedno od područja u kojima će se također vidjeti imamo li sposobnosti realizirati adekvatne promjene i unaprjeđenja, odnosi se i na izazove koje se skrivaju u institutu predstečajnih nagodbi i potencijalnim negativnim lančanim efektima. Do kraja 2013. zabilježeno je 5789 pokrenutih predmeta. "I ovdje je došlo do izražaja Pareto pravilo pa je 613 poslovnih subjekata (11 posto od ukupnog broja) generiralo 47,9 milijardi kuna prijavljenih obveza (91 posto). Nešto manje od 3.500 poslovnih subjekata koji su pokrenuli predstečajne nagodbe registrirani su kao mali i srednji obveznici poreza na dobit (25 velikih). Uvidom u njihove rezultate i pokazatelje iz poslovanja u razdoblju 2008. – 2012. nije teško zaključiti da se u većini slučajeva radi o poslovnim subjektima za koje su postojali uvjeti za pokretanje stečajnih postupaka znatno ranije, u okviru postojećih zakona, a pogotovo u skladu s normama dobrog i odgovornog gospodarenja."Hoće li poslovni subjekti koji su godinama sve negativnije poslovali i time nanosili sve veću štetu svim dionicima, po realizaciji predstečajeva biti sposobni poslovati kvalitetnije i drugačije, djelujući poduzetnički, razumijevajući i zadovoljavajući potrebe svih dionika stvarati preduvjete za konkurentnost, za dugoročan i održiv rast i razvoj? Jesu li nove ideje i jasne strateške namjere razumno i kvalitetno artikulirane u provedivim planovima operativnog i financijskog restruktuiranja?", pitaju se analitičari Bisnodea. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju