Europska komisija prezentirala je početkom ožujka prijedlog izmjene direktive iz 1996. prema kojoj bi tvrtka koja je dobila posao u nekoj drugoj zemlji EU, plaće svojih radnika na tom projektu trebala izjednačiti s plaćama koje imaju radnici u toj zemlji, piše Večernji list.

Kako je obrazloženo u EK, cilj je između ostalog postizanje sinergije sa strategijom o osnaženju jedinstvenog tržišta, Junckerovim investicijskim planom za Europu, poboljšanje transparentnosti i koristi za male i srednje tvrtke na koje se direktiva primjenjuje…

Iako bi takva mjera odgovarala zapadnim zemljama gdje su primanja veća, novim članicama EU takvo što ne odgovara, pa su gospodarske komore Višegradske skupine već uputile žalbu na reviziju direktive, a protiv primjene je i Hrvatska gospodarska komora. Iz hrvatskih tvrtki na projektima izvan zemlje radi oko 27.000 radnika.

'Kako većina radi na projektima u zapadnim zemljama EU, znači da bi im se trebale osigurati plaće u visinama koje bi malo koja naša tvrtka mogla osigurati i pri tome ostati konkurentna. Stoga bi, umjesto željene velike plaće za naše radnike, posljedica primjene te direktive značila zapravo 27.000 zaposlenih manje. Njihove plaće bi i znatno odstupale od plaća njihovih kolega u istoj tvrtki, a koji rade iste poslove u Hrvatskoj.

No, najvažniji je razlog za odbijanje revizije direktive, koji navode i sve druge zemlje nove članice, taj što bi se prenošenjem nadležnosti za prava iz rada koja izvorno pripadaju nacionalnim zakonodavstvima, ozbiljno ugrozilo pravilo slobodne tržišne utakmice', objašnjava Davorko Vidović iz HGK i dodaje da nije prihvatljivo da se zbog interesa tvrtki u bogatijim zemljama EU nameću samo naoko univerzalno prihvatljiva rješenja.