Novi Prekršajni zakon kojim bi se trebali rasteretiti sudovi, te povećati stupanj naplate izrečenih prekršajnih (novčanih) kazni i učinkovitost prekršajnog postupka, danas je stupio na snagu.

Zakonskim se izmjenama sužava definicija određenja prekršaja, na način da se traži veći stupanj povrjeđivanja ili ugrožavanja zaštićenog dobra koji odobrava prekršajno sankcioniranje.

Predviđen je i institut beznačajnog prekršaja, kojim se daje mogućnost sudu i ovlaštenom tužitelju da pojedina ponašanja ne smatraju prekršajem, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.

Uvedeno je i načelo oportuniteta koje omogućava ovlaštenom tužitelju da ne pokrene prekršajni postupak ako to nije svrhovito, ili da iz istog razloga ne nastavi s pokrenutim postupkom.

U cilju naplate prekršajne kazne u što kraćem roku, okrivljenike se stimulira na dobrovoljno plaćanje novčane kazne, smanjivanjem kazne na 50 posto ako se plati na "licu mjesta" ili na 75 posto ako se plati u roku određenom odlukom o kazni.

U cilju bolje naplate novčanih kazni, od 1. siječnja iduće godine uveo bi se Registar izrečenih, a neuplaćenih novčanih kazni, a osobama koje se nađu u Registru uskratit će se izdavanje dokumenata poput vozačke ili prometne dozvole.

Ako osuđenik dobrovoljno ne plati kaznu ona će se naplatiti prisilno, a ako ne uspije ni takva naplata zamijenit će se radom za opće dobro, samo iznimno kaznom zatvora.

Uvedena je i obveza određivanja paušalne svote prekršajnog postupka i za drugostupanjsko odlučivanje u slučaju pravomoćne osuđujuće presude, kojom se želi demotivirati okrivljenike u podnošenju neosnovanih žalbi protiv prvostupanjskih presuda.

Propisuje se dužnost ovlaštenih tužitelja da prije podnošenja optužnog prijedloga pozovu počinitelja te utvrde točnu adresu njegova prebivališta ili boravišta i uruče mu pisanu obavijest. Ovlašteni tužitelj dužan je upozoriti okrivljenika o njegovim pravima i obvezama.