Iako neki manji slavonski proizvođači kulena drže da je postupak proizvodnje kulena zaštićenog zemljopisnog podrijetla kompliciran i skup, pa od toga odustaju i proizvode po starom, stručnjaci savjetuju neka se prilagode, posebice zato što, primjerice, Vukovarsko-srijemska županija financira troškove ispunjavanja uvjeta za zaštitu kulena.

Kulen će do kraja godine biti zaštićen proizvod i na području Europske unije jer je postupak u tijeku, a tu je velika prilika za slavonske kulenare. Gastronomske vrijednosti kulena prepoznala je i Svjetska banka, koja vidi mogućnost izvoza te delicije u zemlje EU. "Ako Vlada prihvati našu tehničku pomoć, predložit ćemo konkretne korake kako bi se ti projekti mogli razviti i koristiti fondovi EU. Ne tvrdimo da ne postoji neki drugi proizvod koji na takav način ne bismo mogli podržati. No, ovdje smo prepoznali da postoji znanje koje je akumulirano u ovoj regiji o proizvodnji kulena. Da nema toga znanja, ne bi bilo ničega. Znanje je ključ svega", kaže Paolo Correa, stručnjak Svjetske banke, koju je Vlada angažirala za savjetovanje i tehničku pomoć u razvoju značajnih projekata. Correa se, ističe, uvjerio u potencijale slavonskog kulena i savjetovat će Vladi neka nastavi razvijati taj  projekt. Miroslav Božić, stručnjak na projektu Strategija pametne specijalizacije u RH, na nedavnoj je radionici u Vukovaru predstavio koncept pametne specijalizacije na primjeru proizvodnje slavonskog kulena.