Projekt Svemirske luke u Udbini u koji želi investirati Swiss Space Systems (S3) ušao je u završnu fazu pripreme.

Kako doznaje Poslovni dnevnik, nakon što je Ministarstvo obrane formalno dalo zeleno svjetlo da se vojni aerodrom na Udbini prenamijeni u svemirsku luku, do kraja rujna u Liku bi trebao doći tim tvrtke S3 i obaviti mjerenja nužna da bi se mogao predati zahtjev za dobivanje koncesije. Slobodan Danko Bosanac, voditelj S3 Hrvatska i znanstveni savjetnik Instituta Ruđer Bošković, kaže da je plan bio da se to napravi već u srpnju.

"Zbog vrućina je odlučeno da se mjerenja, koja je prethodno odobrio MORH, pomaknu na rujan i sad je plan da tim od 15 ljudi obavi taj posao na terenu da bismo mogli imati točne specifikacije i zatražiti koncesiju nad aerodromom u Udbini", objašnjava Bosanac. Dobije li koncesiju, S3 planira u Hrvatskoj izgraditi identičnu svemirsku luku kakvu već gradi u Švicarskoj. Vrijednost ulaganja procjenjuje se na 70 milijuna eura.

U ožujku je tvrtka S3 Hrvatska objavila da već ima 237 prednarudžbi za male satelite i njihovo lansiranje u svemir iz Udbine. Slađan Zovko, suvlasnik 49 posto tvrtke S3 Hrvatska i, kako neslužbeno doznajemo, dioničar švicarskog holdinga S3, tom nam je prilikom rekao da ciljaju na tržište malih satelita koje vrijedi 250 milijardi dolara i da zahvaljujući tehnologiji koju imaju svoje usluge mogu ponuditi po cijeni koja je četiri do pet puta povoljnija od prvog idućeg konkurenta i do deset puta povoljnija od NASA-e.

Do gradnje svemirske luke S3 planira pokrenuti ZeroG letove iz Hrvatske. Plan je od iduće godine nuditi pokazne Zero-G letove s Plesa. Od 2018. žele krenuti s lansiranjem satelita iz Udbine, a nakon 2020. s interkontinentalnim letovima. Kako bi to ostvario, S3 je ugovorio partnerstva s francuskim proizvođačem aviona Dassault Aviation, zatim Airbus grupom, vodećim ruskim proizvođačem raketnih motora Kuznetsov OJSC, Europskom svemirskom agencijom te belgijskim Institutom Von Karman.

U Udbini se planira ne samo lansiranje satelita već i njihovo sastavljanje, kao i sastavljanje raketnih motora za let u svemir. No, kako objašnjava Bosanac, ključni je dio projekta gradnja razvojnog centra za visoku tehnologiju i znanstvena istraživanja usmjerena na svemir. "Ova je luka sama po sebi vrlo atraktivna, ali u suštini to je kao da imate još jedan Pleso, samo što je ovaj usmjeren na svemir. Ključ je u tome da oplemenimo taj projekt znanstvenim i istraživačkim kapacitetima koji bi privukli kapital za daljnji razvoj i istraživanja", zaključuje Bosanac.