Prema rezultatima ankete o radnoj snazi po metodologiji Međunarodne organizacije rada (ILO), koje je objavio Državni zavod za statistiku, u prva tri mjeseca ove godine stopa nezaposlenosti iznosila je 18,1 posto, što je za 0,6 postotnih bodova manje u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine.

Prema ranije objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), na kraju ožujka je u evidenciji nezaposlenih bilo registrirano 319.211 osoba, odnosno stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 19,7 posto te je bila također za 0,6 postotnih bodova niža u odnosu na stopu godinu dana ranije, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u analizi objavljenoj u petak.

Podaci iz ankete o radnoj snazi pokazuju, pak, da je prosječan broj nezaposlenih osoba u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosio 340 tisuća, zabilježivši pad na tromjesečnoj i godišnjoj razini za 2,2, odnosno 1,9 posto. Tako se i prosječna stopa nezaposlenosti spustila na 18,1 posto, što predstavlja poboljšanje ovog pokazatelja na tromjesečnoj i godišnjoj razini za 0,2, odnosno 0,6 postotnih boda.

U prvom je kvartalu prosječan broj nezaposlenih osoba, prema ILO anketi, bio za oko 14 tisuća veći od podataka HZZ-a, što prema ocjeni analitičara RBA ukazuje na smanjenje broja nezaposlenih osoba koje se prijavljuju na Zavod za zapošljavanje.

"Bez obzira na prisutne metodološke razlike, činjenica je da hrvatsko tržište rada i dalje karakterizira izrazita sezonalnost, visoka stopa nezaposlenosti te niska stopa aktivnosti stanovništva. Očekujemo da bi se na razini godine ILO stopa nezaposlenosti mogla spustiti blago ispod 17 posto", navode iz RBA.

Prosječan broj zaposlenih osoba, pak, u prva je tri mjeseca iznosio 1,54 milijuna, što je gotovo 9 tisuća ili 0,6 posto manje u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je na godišnjoj razini zabilježen porast broja zaposlenih za 34 tisuće ili 2,2 posto.

Posljedično je prosječna stopa zaposlenosti, odnosno postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu, u prvom tromjesečju iznosila 42,7 posto i bila je za 0,3 postotna boda niža u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je na godišnjoj razini zabilježila poboljšanje za 1 postotni bod.

Analitičari RBA ukazuju i na to da je, s obzirom da je u odnosu na prethodno tromjesečje istovremeno zabilježen pad broja zaposlenih i nezaposlenih osoba, došlo do smanjenja aktivnog stanovništva za više od 16 tisuća, odnosno 0,9 posto. No, uslijed iskazanog porasta broja zaposlenih na godišnjoj razini, prosječan broj aktivnog stanovništva u usporedbi s prvim tromjesečjem 2014. se povećao za 27 tisuća ili 1,5 posto.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Zbog toga je stopa aktivnosti, odnosno postotni udio radne snage u radno sposobnom stanovništvu, u prvom tromjesečju iznosila 52,1 posto, što je za 0,5 postotna boda niže u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, dok je u prema isto kvartalu lani viša za 0,8 postotna boda.

Prosječan broj neaktivnog stanovništva u prvom je tromjesečju, pak, dosegnuo 1,72 milijuna, što je 0,8 posto ili 15 tisuća više nego u prethodnom tromjesečju, ali i 1,9 posto ili 34 tisuće manje nego u prva tri mjeseca prošle godine.

Tako snažan pad broja neaktivnog stanovništva na godišnjoj razini, kažu iz RBA, dao je negativan doprinos kretanju radno sposobnog stanovništva, koje je u padu već 25. tromjesečja zaredom, odnosno od prvog kvartala 2009. U prvom tromjesečju ove godine taj broj se spustio na 3,6 milijuna, što predstavlja pad na godišnjoj razini za 5.466 osoba ili 0,2 posto.

U odnosu na isto razdoblje 2008. godine, broj radno sposobnog stanovništva se smanjio za više od 31 tisuću ili 0,9 posto, stoga izvjesna poboljšanja u stopi (ne)zaposlenosti treba uzeti s određenim analitičkim oprezom, zaključuju analitičari RBA.