EN DE

Stambena štednja spašena, država ipak vraća poticaje

Autor: Ana Blašković
27. svibanj 2015. u 11:42
Podijeli članak —
Problemi s tečajem franka ukazuju na prednosti stambene štednje/Fotolia

Štedioničari upozoravaju na to da će prednosti stambene štednje tek doći do izražaja kada poraste cijena novca.

Građani koji štede u stambenim štedionicama napokon mogu odahnuti jer Vlada priprema zakon u kojem jasno odustaje od 'petljanja' po stambenoj štednji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Državni poticaji neće se ukidati već postaju varijabilni i ovisit će o kamatama na štednju u bankama. Za ovu godinu to konkretno znači da će država isplatiti poticaj od 4,9 posto ili najviše 245 kuna što će proračun u 2016. stajati oko 50 milijuna kuna. Nakon dvogodišnjeg prepucavanja u kojem je na inicijativu bivšeg ministra Slavka Linića zamalo ukinut institut stambene štednje s argumentom da čemu 'debelim guskama mazat vrat', štedionice su ipak našle zajednički jezik s ministrom Borisom Lalovcem. Do 8. lipnja traje javna rasprava o novom zakonu koji će zamijeniti uredbu iz prosinca prošle godine po kojem će poticaji ubuduće biti zbroj prosječne kamate na oročenu štednju u bankama uvećanu za faktor stabilizacije ili pola prosječnog prinosa petogodišnjih obveznica države.

Autor: Ana Blašković
27. svibanj 2015. u 11:42
Podijeli članak —
Komentari (8)
Pogledajte sve

Zabrinjavajuća je činjenica da čitatelji Poslovnog dnevnika diskutiraju smisao stambene štednje, a ne debile koji si uzimaju pravo da danas bude nešto ovako, a sutra onako dok preksutra može opet ovako… i sve to u istom mandatu!!!


Još jedan promašaj i ludo bačen državni novac,poticaji bi trebali biti samo ako kupiš kuću ili stan…

Trenutno maksimalni iznos poticaja po štediši iznosi 249 kuna, dakle, štedio 5.000 ili 50.000 kuna, možeš dobiti max. 249 kuna. Dakle, država ne potiče direktno, 1 na 1, svakog stambenog štedišu da kupi stan, već je ideja stambene štednje uvijek bila ova:

Jedna osoba želi kredit od 100.000 kuna. 249 ili 500 ili 750 kuna poticaja ne znači ništa u toj situaciji. Ali ako 20 štediša uloži 5000 kuna na 5 godina, da bi dobili poticaje, otvara se mogućnost financiranja jednog kredita od 100.000 kuna, za onog koji želi. Nakon 5 godina, 20 štediša će povući svoju ušteđevinu, plus kamate + DPS, financirat će se jedan stambeni kredit i sve što uz to ide, a štedionica će zaraditi nešto na kamatama i naknadama. Ne može biti, jedan štediša, jedan kredit.


Još jedan promašaj i ludo bačen državni novac,poticaji bi trebali biti samo ako kupiš kuću ili stan,osobno poznajem neke ljude koji nisu štedjeli radi stambenog pitanja nego su kupili auto neki čak i motor.Država bi te poticaje morala urediti nekako drugačije.

50 milijuna kuna godišnje, kap u moru državnog proračuna od 120 milijardi kuna, ili 0,04%. Zauzvrat država dobije milijarde u kupljenim obveznicama od strane štedionica a građani stambene kredite s fiksnom kamatnom stopom, bez manipulacija i stresova.


stambena štednja je za raju, vidite da uhljebi i onako imaju najniže kamate na svoje stambene kredite, iako mnogi nisu ni rješavali stambeno pitanje, istražite malo HEP, po koliko oni dijele zaslužnima, sve na račun poskupljenja el.energije

Kada smo već kod HEP-a… sada kada prikazuju tj. ostvaruju ogromnu dobit sada ih pripremaju za prodaju jer zašto bi u vlasništvu države tj. svih nas ostalo nešto što svake godine donosi ogromne novce.[emo_zloban]

Moglo bi vas Zanimati