Vlada Zorana Milanovića svoj je mandat završila bez postignutog dogovora s mađarskim Molom oko Ine, a sudeći prema prvim najavama iz krugova mandatara Tihomira Oreškovića, bit će to i jedan od prvih krupnijih slučajeva koje će nastojati riješiti.

Zatvaranje višegodišnjih pregovora s Mađarima zapelo je odavno, a najozbiljnije rješenje koje se spominjalo, prodaja Molovih te dijela dionica koje u Ini ima država ruskom energetskom divu Rosnjeftu, zaustavio je slučaj Krim. U međuvremenu je resorni ministar gospodarstva i glavni pregovarač s Molom Ivan Vrdoljak najavio da je dostavio prijedlog novog dioničarskog ugovora Mađarima, no zbog očekivanja u Molu da će s HDZ-om lakše doći do dogovora, tvrdio je da su pregovori i po toj osnovi zastali.

Ta tema uopće nije bila doticana u predizbornoj kampanji, a ni iz postizbornih pregovora Mosta i Domoljubne koalicije ne zna se kakva su stajališta o tom sporu. No, ta tema brzo će doći na dnevni red jer su u tijeku dva arbitražna postupka, koji za obje strane predstavljaju velik financijski rizik, a kako Vrdoljak navodi u svom izviješću o radu u proteklom mandatu, za onaj koji država vodi protiv Mola pred arbitražnim sudom UNICTRAL-u sa sjedištem u Ženevi odluka se očekuje u drugom dijelu ove godine. A u tom slučaju presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu Hrvatskoj ne ide na ruku.

Za drugi spor, koji Mađari vode protiv Hrvatske, u Washingtonu, novo se ročište očekuje tek početkom 2017. U svakom slučaju, vremena za odugovlačenje nema, a i ono najviše šteti samoj Ini.  Iz izvora bliskih Molu doznaje se tek kako oni "gledaju i čekaju" poteze Vlade. Doduše, Molov čelnik Zsolt Hernadi izjavio je nakon hrvatskih izbora prvi put nakon više godina kako Mol ima interes za povećanje svog vlasničkog udjela u Ini te da je stav kompanije da je "pametno zbog energetske sigurnosti srednje i istočne Europe zadržati Inu u Molovoj grupi". Na takvu poruku, kako doznajemo iz krugova kreatora buduće Vlade, ne gleda se negativno jer Ina treba stabilnost i ulaganja, koja su zaustavljena.

No, zbog situacije na naftnom tržištu aktulani trenutak više je nego nepovoljan i za pregovore s postojećim i za traženje eventualnih novih partnera za Inu, dok država nema snage za opciju kupnje Molovih dionica. Izlazna strategija, prema svemu sudeći, tvrde naši izvori, tražit će se u pregovorima s Molom i nije isključena mogućnost prodaje 19% dionica, no samo u paketu s novim obvezama ulaganja jer su danas potrebna veća nego u vrijeme sklapanja ugovora, među ostalim, zbog tehnološkog napredovanja i povećanja ekoloških standarda. Državi u svakom slučaju u prilog ne ide kolaps na naftnom tržištu, zbog kojega i paket o kojemu bi pregovarali s Molom sad vrijedi neusporedivo manje negoli kad je prodaju pokušavao postići Milanović.