Prvi otkosi pšenice u Slavoniji su pali, a njezina cijena još nije “pogođena”. Farmeri sramotnom drže najavu prema kojoj će ona iznositi 1.05 kuna po kilogramu. 

– Sve ono što se u Hrvatsku uvozi sigurno je skuplje od toga, a nije ovakve kvalitete. Sigurno će cijena biti veća nakon žetve jer to se dogodilo i lani. U okruženju nema dovoljno pšenice nego se tako obmanjuje javnost kako bi se naštetilo domaćoj proizvodnji i proizvođačima – poručio je danas pred novinarima Antun Laslo,  predsjednik Zajednice udruge seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB).

Pod  ovom najvažnijom krušaricom u Hrvatskoj  je zasijano nešto više od 180.000 hektara. No,  prema seljačkoj računici s tih se površina neće skinuti milijun tona. Razloge pripisuju velikoj količini oborina zbog čega su u proljeće imali velikih problema s prihranom, a onemogućile su i ulazak strojeva u njive. – Ne treba slušati niti onoga koji prodaje jer mi, proizvođači želimo što veću cijenu,  a onaj koji otkupljuje što manju. No, ona treba biti realna. Stoga u ovom trenutku ona ne smije biti niža od 1,35 kuna po kilogramu jer ne vjerujem ni da će prinos po hektaru biti veći od pet tona – kalkulira Laslo.

Žalosti ga činjenica što seljaci ne znaju kako se na svjetskim burzama kreću cijene ove krušarice jer se primjerice u Mađarskoj ona trži po 1,40 dok ju francuski farmeri mogu prodati po 1,70 kuna.

–  Seljaci bi se trebali brzo snaći i pronaći menadžere koji će za njih raditi.  Kod  nas zadrugarstvo, na  žalost, nije razvijeno kao u Americi. Hrvatska  poljoprivredna   komora više ne funkcionira, predsjednik je samoinicijativan,  a to je politička tvorevina koja kao takva ne može opstati.  No, ona je potrebna seljacima – dodao je napominjući kako se kupcima iz Francuske ne možemo nadati, ali da se trebamo okrenuti tržištu Kosova i Austrije, odnosno zemaljama koje su nam bliže.

–  Ako se ne budemo organizirali, uvijek ćemo doživjeti ovakvu sudbinu. Komora je trebala biti inicijator svih sastanaka, dogovora, stručnog osposobljavanja  ljudi.  Vrijeme nas je ove godine preteklo, pa treba naći neki kompromis jer smo proizvodili u Hrvatskoj, a prodajemo u EU – rekao je agronom Marko Vučemilović  –  Šimunović prema kojemu sitni i razjedinjeni proizvođači nemaju šansu nositi se s velikim tvrtkama koje diktiraju tempo. Prema stručnim izračunima, seljak po hektaru zasijane pšenice godišnje uloži od 5000 do 8000 kuna, ovisno o tome je li u zakupu.

– Jedina preporuka: stvorite udrugu koja će imati glavu i rep – poručio im je. 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju