Savjetnik Uprave Vira: Ovo je scenarij koji RH treba izbjeći

Miroslav Božić (Foto: Dalibor Urukalović / PIXSELL) Miroslav Božić (Foto: Dalibor Urukalović / PIXSELL)

Rumunjska je u pet godina od raspoloživih 20 milijardi eura iz europske blagajne povukla tek 9,7 posto od ponuđenih novaca.

Rumunjska je u pet godina od raspoloživih 20 milijardi eura iz europske blagajne povukla tek 9,7 posto od ponuđenih novaca, Hrvatska si ne smije dopustiti preslikavanje takvoga scenarija, upozorio je nekadašnji član pregovaračkog tima, a sada savjetnik Uprave Vira Miroslav Božić sudionike skupa na kojem se raspravljalo o izazovima i problemima koji očekuju poljoprivredno-prehrambenu industriju nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, organiziranog u okviru projekta poduzetničkih konferencija nazvanog Euforija.  

Samo u prvoj godini novoj zemlji pristupnici Bruxelles jamči da neće imati veće uplate od iznosa koji je za nju rezerviran u zajedničkoj blagajni, podsjetio je Božić. Hrvatska je u pregovorima, prema Božiću, izborila dobru poziciju u odnosu i na stare i na nove članice. Kada se zbroje financijska omotnica za izravna plaćanja i ona za ruralni razvoj, a radi se o ukupno 706 milijuna eura, po visini potpora drugi smo na ljestvici složenoj od 28 članica. Međutim, upozorio je, neki potezi državne administracije ilustriraju ili neznanje ili nebrigu, što bi nas moglo skupo stajati ne dogodi li se radikalni zaokret.

Ministarstvo poljoprivrede i njegove agencije kod poljoprivrednika, pogotovo obiteljskih gospodarstava, trebaju probuditi strast da se okrenu 'dohodovnijoj' proizvodnji, a ne poticati im strah kako će nestati pred konkurencijom nakon brisanja granica, smatra Božić. Za argument navodi kako se kod nas uporno jadikuje o usitnjenom posjedu koji ne prelazi šest hektara.

Iako puno veće površine ne obrađuju ni Talijani ni Nizozemci, oni godišnje ostvaruju 25, odnosno 40 tisuća eura, a hrvatski farmer tek 6200 eura. Viziju hrvatske poljoprivrede treba gledati u ekološkoj proizvodnji, poruka je Božića, no mjerodavne institucije i tu su zakazale. Austrija sa znatno nepovoljnijim zemljopisno-klimatskim uvjetima pod eko proizvodnjom ima više od 20 posto od ukupno obradivih hektara, Estonija koja ima znatno manje poljoprivrednog zemljišta od Hrvatske u samo šest godina pod eko proizvodnju je stavila 130.000 hektara, nizao je pozitivne primjere Božić.

Neovisni konzultant Darko Znaor iznio je nekoliko podataka  koji, po njegovoj ocjeni, iznimno opterećuju domaći agrar i njegove potencijale. Prosječan poljoprivrednik mahom je neobrazovan i sam se ne može nositi s izazovima koje pred njega stavljaju europski fondovi, niti se u koštac može uhvatiti s problemima koje donose klimatske promjene. 

Kompletan iznos poticaja isplaćen unatrag 10 godina za biljnu proizvodnju odgovara iznosu šteta nastalih u poljoprivredi u istom tom razdoblju zbog  elementarnih nepogoda pa se, kaže Znaor, zapravo može konstatirati da su klimatske promjene pojele potpore.

Znaor opominje da hrvatska poljoprivreda nije prijatelj okoliša, žurno se, kaže, moraju mijenjati navike o prekomjernoj potrošnji mineralnih gnojiva i pesticida.  Studija svjetske banke pokazuje da je 80 posto površinskih voda onečišćeno fosforom i dušikom koji potječu iz gnojiva s oranica. Znaor apsurdnim smatra i podatke da 40 posto hektara drži pet posto gospodarstava te da 1,5 posto korisnika prisvaja 40 posto od ukupnih godišnjih potpora. Takvi mastodonti kočnica su jačanju srednjih i malih gospodarstava koje EU prepoznaje kao okosnicu razvoja ruralnih područja, ističe Znaor. 

Kvalitetni financijski izvori za kreditiranje potrebnih ulaganja, po ocjeni Zvjezdane Blažić, savjetnice ministra poljoprivrede,  jedan su od većih problema s kojima je suočena prehrambena industrija. Ta se industrija proteklih godina, kazala je, uspjela uspješno nositi s recesijom, do ove je godine ostvarivala rast u gotovo svim ekonomskim parametrima i pokazala je veću žilavost nego ostale industrijske grane. Međutim, petogodišnja kriza uzima danak pa je ovogodišnji rast iznosio tek pola posto, no bitno je da ipak nije bilo velikih otpuštanja, smatra Blažić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!