Odluka države da prisili banke na niže kamate klijentima stambenih kredita u švicarskom franku koja je na snazi od početka ove godine, nije imala većeg efekta na banke, primjetila je Hrvatka narodna banka.
"Mjere na smanjenje pritiska korisnika kredita u švicarskom franku nisu doveli do poboljšanja naplate i ona se nastavlja pogoršavati", rekao je glavni supervizor središnje banke Damir Odak.Loši krediti su i dalje problem 'broj jedan' banaka; na kraju rujna dosegnuli su 17,2 posto što je za jedan i pol postotni bod više nego krajem prošle godine. Isti trend rasta, očekuje se i ove godine, očekuje Odak.
Odak
Smanjenje pritiska na korisnike kredita u franku nije dovelo do poboljšanja naplate
Prvo lobirale, sad hvale
Kad su u pitanju stambeni krediti u franku, naplata zapinje u 12,9 posto slučajeva, dok je prije godinu dana taj brojka bila 11,3 posto. Istodobno, u kunama je loših stambenih kredita 12,4 posto (ali treba napomenuti da su se oni posljednji pojavili na tržištu i kao takvi su neusporedivi s francima). Najurednije kredite otplaćuju dužnici koji u ugovorima imaju valutnu klauzulu u eurima i njih je 5,4 posto loših. Neosporno je da je rast blago usporio, ali on je i dalje prisutan, kažu u HNB-u. No, rast loših plasmana ne znači da je i naplata istovremeno sve lošija što potvrđuju i same banke. Premda su žestoko lobirale protiv rezanja kamatnih stopa zbog udara na prihode, danas kažu da se ta mjera itekako osjetila u proteklih devet mjeseci.
Rubni klijenti odahnuli
Iz banaka neslužbeno poručuju da je mjera Vlade ipak dovela do stabilizacije trenda. Ovisno o portfeljima pojedine banke, prirast loših stambenih kredita u francima je značajno usporio iako se nastavlja kvarenje čitavog portfelja. Niže rate spriječile su da neki rubni klijenti padnu u 'default' ili da drugi koji su kaskali s plaćanjima, od početka godine nastave svoje obveze uredno otplaćivati. Ne treba zanemariti ni matematiku jer se ukupni portfelj stambenih kredita u francima u godinu dana smanjio za 1,3 milijarde kuna, a švicarski franak ojačao… Pitanje na koje je nemoguće dati odgovor jest kako bi trend izgledao bez te mjere. "Očito je da drugi čimbenici od gubitka radnih mjesta do pada cijena nekretnina, guraju trend loših kredita koji će se nastaviti dok traje kriza. Mjera ograničavanja kamatnih stopa je samo manji korektiv trenda", kaže ekonomist Željko Lovrinčević.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.„Loši krediti“I/ili „Toksična aktiva“ ??? Zavisi tko i kako gleda. Optika promatrača, aktivnog i/ili pasivnog sudionika određuje diskurs. Međutim, materijalne činjenice su neumoljive, one ne ovise o izričaju promatrača, sudionika,interpretatora, analitičara,sudaca kreditiranja.
Tako napr. ekonimist Željko Lovrinčević, tvrdi kako je “Očito da drugi čimbenici od gubitka radnih mjesta do pada cijena nekretnina, guraju trend loših kredita koji će se nastaviti dok traje kriza….)“, dok drugi ekonomisti kao Dubravko Radošević tvrdi kako „Prociklička kreditna politika i politika rezervacija koja se vodi u uvjetima kreditne ekspanzije, dovodi do kvarenja portfelja banaka (“toksična aktiva”).“
Ako znamo da je bankarska kriza uvjetovala gospodarsku krizu u kojoj se „gube radna mjesta“, „pada cijena nekretnina“ koja je stvorila „toksičnu imovinu“, onda nije teško zbrojiti dva i dva i vidjeti gdje leži korijen problema. Od banaka je krenulo ka bankama se vrača sva problematika krize!!!!!
Očito nije bilo dovoljno „upumpati novac“ u banke, nego će trebati napustiti univerzalno bankarstvo, restrukturirati bankarski sektor i još puno, puno toga napraviti u bankarstvu. Sada kada odlaze bankarski veterani,tvorci univerzalnog bankarstva, možda nada i nije izgubljena!!! Nada umire zadnja!!!
Uključite se u raspravu