Bankarski sektor u prvom je tromjesečju ove godine ostvario nešto više od pola milijarde kuna neto dobiti, s tim da je 20 banaka iskazalo dobit, a njih osam gubitak. Prije oporezivanja na razini svih kreditnih institucija ostvareno je 604 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, što je za približno četvrtinu ili oko 200 milijuna manje nego u istom razdoblju lani.

Tom padu, međutim, ovaj put nisu krive rezervacije,  odnosno tzv. ispravci vrijednosti, već je on više odraz slabijih operativnih rezultata i općenito zahtjevnijih uvjeta poslovanja, posebice u području kamatnih prihoda. Troškovi rezerviranja zapravo su bili osjetno manji nego u prvom kvartalu lani (700 prema 900 milijuna), iako privremeni nerevidirani podaci središnje banke o poslovanju kreditnih institucija sugeriraju da je dio banaka evidentno u novoj rundi čišćenja bilanci. Vezano uz te kvartalne podatke zanimljivo je primijetiti i da HNB njihovu objavu nije istaknuo među novostima na početnoj stranici, što je dosad bilo uobičajeno. Jednako tako, namjernicima je ostavljeno da pretražuju mrežne stranice žele li provjeriti jesu li dostupni i konačni, revidirani podaci o poslovanju banaka (i stambenih štedionica) za prošlu godinu. Ti podaci pak donijeli su nemalu promjenu ukupnog rezultata poslovanja.

Dok su privremeni nerevidirani podaci upućivali na to da je bruto dobit na razini sektora premašila 2,52 milijarde, nakon revizije izbrisano je gotovo pola milijarde kuna profita. Vodeće banke i ujedno najveći dobitaši jedva da su pritom doživjele ikakve korekcije, no zato se nekoliko banaka s nevelikim dobitima prometnulo u gubitaše, a neke koje su ionako bile u minusu samo su ga produbile. To u prvom redu vrijedi za Jadransku banku koja je inicijalno iskazala minus od 87 milijuna kuna, ali je u revidiranom izvješću gubitak produbljen na čak 314 milijuna kuna.

Gotovo u cijelosti taj je gubitak posljedica HNB-ovih (dodatnih) zahtjeva za rezervacijama. Prošle godine one su, naime, premašile 305 milijuna. I bez dodatnih rezervacija banka je bila izvan okvira tražene stope ukupnoga kapitala, a uz tolike rezervacije lanjska dokapitalizacija banke za više od 60 milijuna kuna nije mogla spriječiti ni ulazak banke u zonu negativnog kapitala. Na kraju prošle godine tako je stopa ukupnog kapitala Jadranske pala na -1,35 posto (na kraju ožujka otklizala je na -1,7 posto) pa uz tu banku stoji i napomena da je "u tijeku poduzimanje supervizorskih mjera".

Poznato je, naime, da u banci već mjesecima rade na planu restrukturiranja i vode razgovore o kapitalnom jačanju koje bi im većim dijelom osigurala Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Supervizija HNB-a od banke traži da, računajući tzv. zaštitne slojeve kapitala, stopu kapitala digne na 15,5 posto. Trenutno odredbama o adekvatnosti kapitala ne zadovoljava ni HPB koja je također u pripremama oveće dokapitalizacije.

O čišćenjima bilanci svjedoči i 145 milijuna kuna kvartalnoga gubitka Hypo Alpe-Adria banke, što je rezultat dodatnih rezervacija i umanjenja vrijednosti imovine koji su očito povezani s prodajom regionalnih podružnica Hypa. I uz taj iskazani gubitak HAAB prednjači stopom adekvatnosti kapitala, jer joj je ukupni kapital time pao na i dalje veoma visokih 31,2 posto. Nadalje, blagi minus u prvom tromjesečju iskazala je i OTP banka, što je zacijelo posljedica pripajanja Banco Popolare.
 

Erste banka, pak, bilježi za svoju veličinu veoma skromnih 25 milijuna kuna dobiti, a osjetno manju zaradu u odnosu na lani imala je i Zaba. Od iole većih banaka porast dobiti prije oporezivanja bilježe Privredna i Splitska banka, a nakon drastičnih rezerviranja zbog kojih je lani duboko uronila u minus i Hrvatska poštanska banka je (znatnim dijelom dijelom zahvaljujući nekim jednokratnim prihodima) iskazala solidnu dobit od 43 milijuna kuna (prije oporezivanja).

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Inače, visokokapitalizirana Hypo Alpe-Adria našla se i među bankama koje su u revidiranim izvješćima najviše korigirale lanjske rezultate. Umjesto prvotno iskazana skromnog plusa od 7,5 milijuna kuna, u revidiranom je izvješću on pretvoren u minus i to čak 128 mil. Razlozi tome isti su kao i kod ovogodišnjeg prvog kvartala; dakle, povezani su s kupoprodajnim klauzulama austrijske grupacije, Advent Internationala i EBRD-a.

U znaku prelaska iz plusa u minus bila su i revidirana izvješća za 2014. Kreditne i Podravske banke, a u njihovu slučaju to se zacijelo može pripisati njihovu procesu spajanja. KBZ prvotno je iskazala 26 milijuna kuna dobiti da bi ih na kraju pretvorila u 38 milijuna kuna gubitka, dok je Podravska nerevidiranu dobit od 4,5 milijuna kuna pretvorila u 15 milijuna kuna minusa.