Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem drugog tromjesečja ove godine dug opće države iznosio je 283 milijarde kuna ili 85,7 posto procijenjenog BDP-a za 2015., a analitičari RBA ocjenjuju da će do kraja godine dosegnuti 90 posto BDP-a.

Nakon izdašnog ožujskog izdanja hrvatske euroobveznice u iznosu od 1,5 milijardi eura, na mjesečnoj razini se zamjećuje, već treći mjesec zaredom, pad ukupnog javnog duga, koji je krajem lipnja niži za 2,3 milijarde kuna ili 0,8 posto u odnosu na svibanj, navodi se u analizama Raiffeisenbank Austria (RBA).

Istodobno, na godišnjoj razini dug opće države, koji obuhvaća dug središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne države,  nastavlja s pozitivnim stopama rasta te je u odnosu na lipanj prošle godine viši za 15,1 milijarde kuna ili 5,6 posto, a u usporedbi s prosincem lani za 3,4 milijarde kuna ili 1,2 posto.

Mjesečni pad javnog duga u lipnju većim dijelom je posljedica otplate dospjelih obveza države po domaćim kreditima, stoga je u promatranom mjesecu unutarnji dug središnje države iznosio 159,4 milijarde kuna ili 2,8 milijardi kuna manje u odnosu na svibanj (pad od 1,7 posto), ističu iz RBA.

 Na godišnjoj razini porastao je za 5,4 milijarde kuna ili 3,5 posto, dok je u odnosu na prosinac lani unutarnji dug središnje države niži za 1,3 milijarde kuna ili 0,8 posto.

 U analizama RBA navodi se kako se vanjska komponenta duga središnje države u lipnju povećala za 507 milijuna kuna ili 0,4 posto mjesečno, dosegnuvši iznos od 118,5 milijarde kuna. Osim mjesečnog rasta, s godišnjim povećanjem od 9,8 milijardi kuna ili 9 posto najsnažnije je doprinijela povećanju ukupnog javnog duga na godišnjoj razini. Također, u odnosu na prosinac prošle godine, vanjska komponenta javnog duga središnje države zabilježila je porast od 5,1 milijardi kuna ili 4,5 posto.

Krajem drugog tromjesečja dug lokalnih jedinica iznosio je 5,3 milijardi kuna zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 0,3 posto, odnosno 2 posto. Prema prosincu lani dug lokalnih jedinica je niži za 362 milijuna kuna ili 6,4 posto.

Promatrajući prema instrumentima zaduživanja, krajem lipnja oko 158 milijarde kuna ili 55,8 posto javnog duga odnosi se na zaduživanje države kroz dugoročne dužničke vrijednosnice, dok se 103 milijarde kuna (36,4 posto) odnosi na državne obveze po kreditima, navode iz RBA. Ostatak od 22,3 milijarde kuna (7,9 posto) odnosi se na obveze države po kratkoročnim vrijednosnicama.

 Stanje ukupnih državnih jamstava krajem lipnja iznosilo je 6,9 milijardi kuna, odražavajući njihov pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 5,2 posto, odnosno 14,5 posto. Više od 59 posto ukupnih državnih jamstava odnosi se na inozemna jamstva (4 milijarde kuna), dok domaća jamstva u iznosu od 2,8 milijardi kuna čine ostatak od gotovo 41 posto ukupnih državnih jamstava, navodi se u analizi RBA.

 "Obzirom na srpanjsko izdanje kunske državne obveznice na domaćem tržištu, u slijedećem izvještajnom razdoblju očekujemo novi prirast javnog duga koji će, prema našim očekivanjima do kraja ove godine dosegnuti razinu od 90 posto BDP-a", ističu RBA analitičari. Napominju i kako "negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija uz odgađanje strukturnih reformi, ali i potencijalno veći proračunski deficit u izbornoj godini".