Prodaju se Hoteli Maestral i Makarska te Jadran

Autor: Jadranka Dozan , 06. studeni 2017. u 12:47
U Hotelima Maestral država ima 69%/G. J./PIXSELL

Kako je prilikom rebalansa ovogodišnjeg proračuna rekao ministar financija Zdravko Marić, od privatizacije se dosad ostvarilo manje od 400 milijuna kuna. Računom financiranja za 2017. je bilo predviđeno 1,4 milijarde kuna privatizacijskih prihoda, koliko i prošle godine, kad je plan također osjetno podbacio (ostvareno je 345 mil. kuna)

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) ponovno je pokrenuo postupak prodaje većinskih udjela u trima turističkim kompanijama – Hotelima Makarska, dubrovačkim Hotelima Maestral te crikveničkom Jadranu.

U slučaju Hotela Makarska radi se o 55,5 posto temeljnoga kapitala, u Maestralu gotovo 69 posto, a u Jadranu 70,7 posto. Investitorima je za iskazivanje interesa kroz pisma namjere određen rok do 13. studenoga, nakon čega slijedi odluka o početnoj cijeni, uvjetima i provedbi postupka prikupljanja obvezujućih ponuda. Ako ponude ovaj put i budu zadovoljavajuće i natječaji završe konačnom promjenom većinskih vlasnika u tim društvima, to se očito neće realizirati do kraja ove godine, još jedne u nizu preoptimistično planiranih privatizacijskih prihoda.

Kako je prilikom rebalansa ovogodišnjeg proračuna rekao ministar financija Zdravko Marić, od privatizacije se dosad ostvarilo manje od 400 milijuna kuna. Računom financiranja za 2017. je bilo predviđeno 1,4 milijarde kuna privatizacijskih prihoda, koliko i prošle godine, kad je plan također osjetno podbacio (ostvareno je 345 mil. kuna). Rebalansom usvojenim na prošlotjednoj sjednici Vlade plan primitaka od prodaje dionica i udjela smanjen je na 800 mil. kuna.

S obzirom na dosadašnji skor i manje od dva mjeseca do kraja godine, Ministarstvo državne imovine, na čijim se procjenama temelje projekcije privatizacijskih prihoda, neće lako ostvariti ni tako smanjen plan. Kako bilo, za iduću su godinu projicirani primici od prodaje dionica nešto manje ambiciozni – računa se na milijardu kuna, a isti iznos zasad je zacrtan i za 2019. i 2020. Ipak, ministar financija ponavlja da "pitanje aktivacije državne imovine i primitaka od privatizacije ostaje jedna od poluga za smanjenje javnog duga; uz gospodarski rast te fiskalnu konsolidaciju". 

Komentirajte prvi

New Report

Close