Prijava poreza: Pročitajte odgovore na najčešće postavljana pitanja

Autor: Poslovni.hr , 04. travanj 2014. u 11:45
Thinkstock

Donosimo odgovore na neke od najčešće postavljanih pitanja vezano uz prijavu i povrat poreza.

Doba je poreznih prijava. Kao i svake godine prijave poreza na dohodak se obavljaju do konca veljače. Da vam olakša ovaj proces Poslovni.hr pokrenuo je specijal u kojem svakodnevno donosimo savjetodavne i stručne članke vezano za prijavu i mogućnost povrata poreza: Vodič kroz prijavu i povrat poreza.

Violetu Đebro, višu savjetnicu u Odjelu poreznog savjetovanja i Sonju Ifković, direktoricu u Odjelu poreznog savjetovanja kuće Deloitte, zamolili smo da za Poslovni.hr odgovore na neka od najčešće postavljanih pitanja čitatelja u vezi prijave i povrata poreza.

Kada studenti moraju platiti porez na svoju zaradu preko student servisa? Što treba napraviti u slučaju da student 'zaradi' preko granice do koje ne mora platiti porez?

Primici ostvareni za rad preko student servisa do visine 50.000,00 kn godišnje ne smatraju se oporezivim. Drugim riječima, student može neoporezivo primiti za rad preko student servisa iznos do 50.000,00 kn godišnje. Kada primici pređu propisani iznos od 50.000,00 kn, na temelju evidencije koju vodi student servis, servis isplatu dobivenu od poslodavca a koju treba proslijediti studentu, umanjuje za 25% poreza, vrši uplatu poreza na dohodak te ostatak doznačava na tekući račun studenta. Na kraju godine, student servis izdaje Potvrdu o isplaćenom dohotku i uplaćenom porezu i prirezu koju šalje na kućnu adresu studenta. Student može, na temelju dobivene potvrde, podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak i potencijalno ostvariti povrat poreza na dohodak na godišnjoj razini.

Kako studenti mogu provjeriti koliko su u jednoj godini ukupno zaradili, je li to bolje tražiti u SC-u ili u banci (s obzirom da banke te izvode ponekada naplaćuju)?

Potvrdu o iznosu isplaćenog dohotka preko student servisa može se zatražiti u student servisu.

Kada obitelji koje imaju studente moraju odjaviti te studente kao 'uzdržavane članove'?

Studenti se moraju odjaviti kao uzdržavani članovi kada ostvare primitak u godini koji prelazi propisan iznos od 10.966,00 kn za 2012.godinu odnosno 11.000,00 kn za 2013. godinu što je zakonom propisan iznos do kojeg se uzdržavanim članom obitelji može smatrati uži član obitelji i djeca. Napominjemo da se student, koji preko student servisa ostvari primitak veći od 11.000,00 kn u godini, ne može smatrati uzdržavanim članom obitelji te ga roditelj treba odjaviti sa Porezne kartice kao uzdržavanog člana.

Ima li osoba pravo na povrat poreza ako je na bolovanju bila punih dvanaest mjeseci u 2012. godini?

Osoba koja je na bolovanju, a naknadu plaće prima na teret Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranje nema po kojoj osnovi ostvariti pravo na povrat poreza budući da se naknada plaće isplaćena od strane HZZO-a smatra primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak. Budući da nema uplaćenog poreza na taj primitak, nema ni osnove za povrat poreza po toj osnovi.

Može li se u ime umrlog roditelja zatražiti povrat poreza?

Povrat poreza se može tražiti u ime umrlog roditelja. Uz prijavu poreza na dohodak, potrebno je priložiti ostavinsko rješenje, odnosno rješenje o nasljeđivanju.

Treba li u poreznu prijavu navesti prihode sa Zavoda za zapošljavanje?

U poreznu prijavu ne treba navoditi prihode ostvarene sa Zavoda za zapošljavanje. Pravilnikom o porezu na dohodak definirano je da se „novčana naknada nezaposlenima isplaćena na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje“ smatra primitkom na kojeg se ne plaća porez na dohodak. Prema tome, nema potrebe ovaj prihod unositi u godišnju prijavu poreza na dohodak.

Što sve se smatra dohotkom, a što ne?

Dohotkom se smatraju svi primici ostvareni po osnovi:

–       nesamostalnog rada (plaća);

–       samostalne djelatnosti (obrt, slobodne profesije i slično);

–       imovine i imovinskih prava (najamnina, iznajmljivanje stanova, otuđenje nekretnine u roku od 3 godine od dana nabave);

–       kapitala (kamate ostvarene od fizičkih osoba po osnovi danog zajma i kredita, opcijska kupnja dionica, dividende);

–       osiguranja (primici po osnovi uplaćenih premija životnog i mirovinskog osiguranja, ako su premije osiguranja bile porezno priznati izdatak);

–       drugi dohodak (autorske naknade, i ostali primici ostvareni po osnovi obavljanja djelatnosti a koji se ne mogu svrstati ni u jedan od gore navedenih kategorija dohotka).

Dohotkom se ne smatraju:

–       primici od kamata na štednju;

–       primici od kamata po vrijednosnim papirima;

–       primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika;

–       primici od otuđenja osobne imovine;

–       obiteljske mirovine koje ostvaruju djeca;

–       državne nagrade;

–       socijalne potpore;

–       doplatak za djecu;

–       primici osoba sa invaliditetom (osim plaće i  mirovine);

–       potpore zbog oštećenja i uništenja imovine zbog elementarne nepogode;

–       nasljedstva i darovi;

–       odštete koje nisu u svezi sa gospodarstvenom djelatnošću;

–       primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine;

–       novčane potpore koje umirovljenicima isplaćuju gradovi i općine;

–       novčane potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju gradovi i općine.

Osim primitaka koji se ne smatraju dohotkom, Zakon o porezu na dohodak navodi i primitke na koje se ne plaća porez na dohodak, između ostalog: stipendije studenata, učenika, sportaša do propisanog iznosa; zarade preko student servisa do određenog iznosa; naknada plaće za vrijeme vojne službe; naknada plaće za vrijeme nezaposlenosti isplaćena od strane Zavoda za zapošljavanje.

Kada se isplati podnositi prijava ukoliko osoba nije u zakonskoj obvezi prijave poreza na dohodak?

Poreznu prijavu se isplati podnijeti u sljedećim slučajevima:

–       Ako osoba nije radila jedan dio godine – potrebno je provjeriti da li se kroz poreznu prijavu može ostvariti pravo na povrat poreza. Naime, osobni odbitak osobe koja ostvaruje plaću jedan dio godine koristi poslodavac samo u mjesecima u kojima je bila isplata plaće. Na godišnjoj razini, hrvatski porezni rezident ima pravo kroz poreznu prijavu na korištenje osobnog odbitka za cijelu godinu što umanjuje osnovicu za obračun poreza na dohodak. Također, dohodak koji se na mjesečnoj razini oporezivao npr. stopom od 40%, na godišnjoj razini može ući u niži porezni razred, te sve navedeno može rezultirati povratom poreza na godišnjoj razini;

–       Osobe koje su tijekom godine ostvarivale samo drugi dohodak – također imaju pravo kroz godišnju prijavu poreza na dohodak na korištenje osobnog odbitka za cijelu godinu (svih 12 mjeseci) a osobni odbitak se ne može uračunati prilikom obračuna poreza na drugi dohodak odnosno isti nije iskorišten prilikom obračuna poreza na drugi dohodak. Podnošenjem godišnje porezne prijave i računanjem osobnog odbitka kroz istu, smanjuje se porezna osnovica na godišnjoj razini te podnošenje prijave može rezultirati povratom poreza na godišnjoj razini;

–       Fizičke osobe koje imaju prebivalište/boravište prijavljeno na području od posebne državne skrbi i u brdsko-planinskom području. Naime, kroz godišnju poreznu prijavu se može računati veći osobni odbitak koji je propisan za područje od posebne državne skrbi i brdsko-planinsko područje, dok se na mjesečnoj osnovi pri obračunu predujma poreza na dohodak koristi osnovni osobni odbitak;

–       Fizičke osobe koje su u prethodnoj godini uplatile darovanja na žiroračun u propisane svrhe (humanitarne, kulturne, zdravstvene, znanstvene i druge) ili, plaćale doprinose za osnovno zdravstveno osiguranje (iz razloga što nisu imale zdravstveno osiguranje po nekoj drugoj osnovi) imaju pravo iskazati uplaćene iznose kao poreznu olakšicu kroz godišnju prijavu poreza na dohodak. Uplaćeni iznosi smanjuju poreznu osnovicu, te podnošenje prijave može rezultirati povratom poreza na dohodak.

Napominjemo da, ako se godišnja prijava poreza na dohodak podnosi dobrovoljno, u prijavi je potrebno iskazati dohodak ostvaren po svim osnovama.

Naša preporuka je da se u svim situacijama konzultirate prije podnošenja godišnje porezne prijave, a kako biste bili sigurni da će podnošenje rezultirati povratom poreza. Gore navedene mogućnosti ostvarivanja povrata poreza treba promatrati svaku za sebe, te napraviti individualni obračun.

  Koja je potrebna dokumentacija, kako ju pravilno ispuniti, gdje doći do svih obrazaca, kome se obratiti…?

Obrazac „Prijava poreza na dohodak za 2012.godinu“ možete naći na web stranicama Porezne uprave (www.porezna-uprava.hr). Na istoj stranici nalazi se i Uputa o sastavljanju i podnošenju godišnje prijave poreza na dohodak za 2012.godinu.

Obrazac se sastoji od 8 stranica. Na prvoj stranici potrebno je unijeti osobne podatke:

–       Ime i prezime;

–       Adresu;

–       OIB;

–       Broj tekućeg računa i naziv banke u kojoj je račun otvoren;

–       Podatke o uzdržavanim članovima obitelji (ako ih ima);

–       Podatke o uvećanju osobnog odbitka za dana darovanja i plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje.

Preporučeno je na stranici 1 prijave navesti svoje kontakt podatke (broj mobitela, telefona) kako bi vas Porezna uprava mogla kontaktirati u slučaju pitanja ili potrebe za dodatnom dokumentacijom.

Na drugoj stranici potrebno je unijeti, odnosno prepisati podatke s IP obrasca.

Poreznu prijavu nije potrebno potpuno ispuniti, bitno je unijeti osobne podatke na stranici 1 i potpisati je na stranici 6, te priložiti dokumente kojima se dokazuje dohodak prijavljen u poreznoj prijavi. Npr. ako se iskazuje samo dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaća, uz prijavu je potrebno priložiti IP obrazac dobiven od poslodavca.

Iako ne postoji zakonska propisana obveza da se porezna prijava mora do kraja ispuniti, naša preporuka je da ju ispunite a kako biste bili sigurni da će prijava rezultirati povratom poreza (ako je predajete iz razloga ostvarivanja prava na povrat poreza). U praksi su česti slučajevi da porezni obveznik preda poreznu prijavu jer na temelju nepotpunih informacija smatra da ima pravo na povrat poreza a porezna prijava rezultira razlikom za uplatu poreza (zbog npr. ostvarenih dohodaka po drugoj osnovi a koji nisu uzeti u obzir prilikom is punjavanja prijave jer porezni obveznik nije znao da i taj dohodak mora prijaviti, i sl.).

Porezna prijava za građane u Zagrebu podnosi se u Područnom uredu, Avenija Dubrovnik 32, međutim može se predati i na ispostavama Porezne uprave.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Umirovljenik koji ima mirovinu cc 3100,00 mjesećno, osim mirovine ima prihod e od najma mjesečno 1000,00 kn, te prihod od dividendi cc 1.200 kn.
Podnio je prijavu za 2012.god smatrajući da ima neiskorišteni odbitak po mirovini
cca 300kn mjesečno.
Porezna je po rješenju vratila samo porez po dividendi, jer je ista neoporeziva do 12.000,00 kn, dok porez po najmu ne.Odgovor je da može koristiti samo odbitak u visini mirovine dakle mjesečno 3100, a ne 3400kn.
Molim Vaše miščljemje.
S poštovanjem.

New Report

Close