Pokretanje postupka predstečajne nagodbe od listopada 2012. godine zatražilo je  8.959 tvrtki i obrta od čega je njih 2.946 sklopilo nagodbu pred nadležnim trgovačkim sudom, pokazuju posljednji podaci Financijske agencije (Fina).

Prema zbirnim podacima Fine koji se odnose na razdoblje od stupanja na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, 1. listopada 2012., do petka 20. siječnja ove godine, prijedloge za pokretanje postupka predstečajne nagodbe predalo je ukupno 8.959 tvrtki i obrta sa 66.761 zaposlenim, a prijavili su ukupno 82,4 milijarde kuna obveza.

Od tih 8.959 predmeta, riješeno je 8.925 ili 99,6 posto, čija je vrijednost prijavljenih obveza 80,4 milijarde kuna. U radu su 34 predmeta vrijednosti nešto više od dvije milijarde kuna.

Kategorija "riješeno" se odnosi na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja.  

Za 3.245 predmeta prihvaćen je plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba. Od toga, za 299 predmeta prihvaćen je plan financijskog restrukturiranja, dok je za 2.946 predmeta sklopljena nagodba, odnosno u tim je predmetima pred nadležnim trgovačkim sudom doneseno rješenje o sklapanju nagodbe. U tvrtkama za koje je sklopljena nagodba rade 38.282 radnika.

Ukupan iznos prijavljenih obveza za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba iznosi gotovo 60 milijardi kuna od čega se 9,5 milijardi kuna odnosi na predmete u kojima je prihvaćen plan resturkturiranja, a 41,5 milijardi kuna za predmete u kojima je sklopljena nagodba. 

Najviše nagodbi sklopljeno je na zagrebačkom Trgovačkom sudu (906), potom na osječkom (551), te na splitskom (406), dok je najmanje nagodbi sklopljeno pred bjelovarskim (146) i  zadarskim trgovačkim sudom (206).

Podaci Fine pokazuju da je od ukupno 8.959 tvrtki i obrta koje su zatražili pokretanje postupka predstečajne nagodbe najviše njih iz sektora trgovine na veliko i malo – 2.049 predmeta vrijednosti prijavljenih obveza od 13,5 milijardi kuna.   

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Najveći iznos prijavljenih obveza – 20,8 milijardi kuna odnosi se na 1.483 tvrtke iz sektora građevinarstva.  

Slijedi prerađivačka industrija s 1.275 predmeta i 16,5 milijardi kuna prijavljenih obveza.