Današnja odluka suca Trgovačkog suda u Zagrebu Mislava Kolakušića o stavljanju Dalekovoda i njegove predstečajne nagodbe na stand by aranžman sve do odluke Ustavnog suda, odjeknula je poput bombe.

Podsjetimo, ročište na Trgovačkom sudu u Zagrebu za sklapanje predstečajne nagodbe nad Dalekovodom zakazano za danas neće se održati jer je sudac odredio zastajanje u tom postupku radi podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (ZFPPN). Svi su svjesni značaja ove odluke, pa je i ministar financija Slavko Linić odmah održao press konferenciju. U prvi mah se čak činilo da će vijest negativno utjecati i na skupštinu dioničara Dalekovoda i poremetiti njezino jučerašnje održavanje. No, skupština je krenula sa zakašnjenjem od pola sata, u 14 sati i 30 minuta. S obzirom na činjenicu da je sudac najavio da će zatražiti da Ustavni sud kaže svoje po pitanju ustavnosti zakona, takva sudačka odluka predstavlja pravu senzaciju. Jedna od posljedica ovog slučaja može biti zasutavljanje svih predstečajnih nagodbi, o čemu bi u kratrkom roku odluku trebao donijeti Ustavni sud. Procijeni li Ustavni sud da bi daljnjom provedbom predstečajnoih nagodbi mogla biti izazvana nenadoknadiva šteta, ima ovlasti naložiti privremenu suspenziju predstečajnih postupaka.

Takac scenarij imao bi katastrofalne posljedice, a tisuće posrnulih domaćih kompanija našle bi se na rubu stečaja. No, s druge strane ako ustavni suci ocijene da sporne odredbe zakona u znatnijoj mjeri ne utječu na provedbu postupaka, prvi efekti poteza suca Kolakušića neće biti dramatični. Koji scenarij će se ostvariti uvelike ovisi i o sadržaju samog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, koji je zasad nepoznat. Kako bilo, Kolakušićev potez znatno će uvećati ionako snažnu atmosferu pravne nesigurnosti u hrvatskom gospodarstvu.Oko toga su podijeljena mišljenja pravnika. Naime, samo u jednome su pravnici jednoglasni: tvrde da je nezabilježeni presedan odluka kojom će taj sudac (i to u roku od 8 dana) podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti. Riječ je o dosad nezabilježenom slučaju jer niti jedan sudac u redovnom postupanju u konkretnom predmetu nije zatražio intervenciju Ustavnog suda. To su potvrdili mnogi, pa tako i profesor Mihajlo Dika sa zagrebačkog Pravnog fakulteta koji je od prvih najava zakonskih novosti kritizirao njihovu ustavnost, a isto navodi i odvjetnik Mićo Ljubenko. On je, pak, kao član radne skupine Ministarstva pravosuđa za izmjene Stečajnog zakona sudjelovao u poboljšanju predstečajnog propisa i to kroz paket odredbi kojima je Vlada intervenirala u novi propis svojom Uredbom potkraj prošle godine.

No, Dika i Ljubenko različito komentiraju odluku suca Kolakušića. U odluci suca Dika ne vidi ništa sporno. "Po Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu RH sudac ima pravo zastati s postupkom te inicirati postupak na Ustavnom sudu o ocjeni ustavnosti zakonskih odredbi", rekao je Dika. Odluku da "Linićev zakon" završi na Ustavnom sudu, i to zahvaljujući jednom sucu, Dika zapravo pozdravlja, generalno dajući podršku preispitivanju ustavnosti dijelova zakona. "Kao što je poznato, od početka smatram da postoji barem šest razloga zbog kojih nalazim da su pojedine odredbe Zakona u suprotnosti s Ustavom", komentirao je Dika, koji čak ne vidi ništa sporno ni u tome što je isti sudac već postupao po zakonu koji mu je naknadno postao sporan. Sudac Kolakušić je naime u jednom drugom predstečajnom postupku – na ročištu sazvanom radi sklapanja predstečajne nagodbe za tvrtku Industrogradnja Grupa, donio odluku prije ove u slučaju Dalekovoda. Nagodbu za Industrogradnja Grupu je odbio kao nedopuštenu, a tvrtka se sada, kako doznajemo iz njoj bliskih izvora, žali da sudac ne razumije zakon. Dakle, sudac koji je zaustavio nagodbu oko Dalekovod odlučivao je po zakonu za koji je naknadno utvrdio da postoje osnove za ocjenu ustavnosti. No Diki to nije sporno.

"Ne vidim u tome ništa neobično. Sudac može naknadno posumnjati, i iz tog razloga zatražiti ocjenu ustavnosti", kazao je Dika. No, s Dikom se mnogi po tom pitanju ne slažu. Kako nam kažu, nije riječ o slučaju da se sa zakonom u kratkom razmaku od desetak dana lošije ili bolje upoznaje neka tvrtka ili obični pravnik, nego je problem sudac koji bi zakon, kažu, trebao imati u malom prstu prije nego li ga počne primijenjivati. Po mišljenju odvjetnika Ljubenka ovakvom se odlukom otvaraju krucijalna pitanja: hoće li sad suci iz sudačke solidarnosti zastati s postupcima, što će reći Vrhovni sud koji ima zadatak voditi računa o jedinstvenoj sudskoj praksi, te hoće li suci, s obzirom na sudačku neovisnost, drugačije od suca Kolakušića riješavati svoje predmete. "Otvara se pitanje sukoba načela. S jedne strane je načelo ujednačenog postupanja i jedinstvene sudske prakse, a s druge strane načelo neovisnosti u postupanju svakog suca", rekao je Ljubenko. Odluka suca Kolakušića je, izgleda, tvrda kao cement. Naime, kako stvari stoje, na takvu vrstu rješenja koja se tiču upravljanja postupkom nije predviđena mogućnost žalbe, a s druge strane sudac je nezavisan u svojem radu. Stoga nitko navodno ne može odluku zaustaviti, iako je mnogima, čini se, sporno što je on odlučio s postupkom zastati u "12 sati i  jednu minutu" u predstečajnom predmetu Dalekovoda.

Razlog? Prvo, utvrdio je nakon deset mjeseci postojanja zakona kako je potrebno zatražiti da se dijelovi Zakona preispitaju na Ustavnom sudu. To što će sudac, kako je najavio, zatražiti intervenciju Ustavnog suda, a odgodio je ročište koje je praktički posljednji korak do nagodbe, znači da jedan brzi postupak odlazi na sporedni kolosjek jer na Ustavnom sudu neće moći hitno djelovati. K tome, sporno je i što po zakonu sud mora prijedlog za sazivanje ročišta procesuirati u roku od 15 dana od primitka, a Dalekovodov prijedlog je stigao na sud koncem travnja, pa je tri mjeseca bio na raspolaganju. Pitanje je i kako je moguće da je isti sudac sazvao ročište za sutra, a u zadnji čas je donio odluku koja je 'zaokret od 180 stupnjeva'. Razlog se, međutim, nalazi u  samom rješenju o zakazivanju sutrašnjeg ročišta: s jedne strane, u rješenju se ročište određuje za 23. srpnja, no na kraju njega stoji da će se sudac još odrediti prema tome jesu li ispunjene pretpostavke za održavanje ročišta. Sudac je tako svojim rješenjem objavljenim 12. srpnja kupio sebi vrijeme: s jedne strane je odredio datum za sklapanje nagodbe na sudu, a s druge, ostavio mogućnost da ga, ako on utvrdi da nema pretpostavki da se ono održi, odgodi.

Slavko Linić:

Zgrožen sam ovim sucem

Sudac Mislav Kolakušić mogao bi biti odgovoran za val stečajeva i otkaza u Hrvatskoj. Tako njegovu odluku da na ocjenu ustavnosti pošalje članak 66. Zakona o predstečajnoj nagodbi tumači ministar financija Slavko Linić. "Zgrožen sam ovime što je napravio taj sudac. To je napravio da može ići na godišnji odmor. Vjerovnici sjede na ročištima, u Ministarstvu radi preko 500 ljudi na ovom poslu, potrošili smo ogromne novce i svima je stalo da se nagodbe čim prije završe osim sucu kojem je ljepše 15 godina voditi stečaj, trošiti novce i neodlučivati", kazao je Linić. Drugim riječima, ako još nekoliko sudaca odluči odbiti sazvati ročište u predmetima predstečajnih nagodbi ponovno će se blokirati preko 4300 tvrtki koje zapošljavaju 40-tak tisuća radnika i imaju dugove teške 37 milijardi kuna. To bi bio poraz Linićeva nastojanja da restrukturira gospodarstvo i značio bi kraj za ogroman broj tvrtki, a utjecao bi značajno i na stanje u gospodarstvu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost