Po starom propisu još 204 dužnika s 8,5 mlrd. kn obveza

Autor: Suzana Varošanec , 26. lipanj 2017. u 22:01
Stari dužnici iskoristili zadnji vlak kako bi se zaštitili od propasti/Fotolia

Listu dužnika s izglasanim planom, ali još uvijek bez nagodbe od zvučnih imena predvodi Badel 1862.

Predstečajne nagodbe regulirane po starom Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi još uvijek se na trgovačkim sudovima sklapaju i na osnovu pravila iz navedenog propisa koji je odavno zamijenjen boljim zakonskim pravilima, i što je zanimljivo to uopće nije rijedak slučaj. Naime, pored predstečajeva po novom Stečajnom zakonu, još postoji 204 dužnika za koje vrijedi stari režim, pri čemu su ga neki iskoristili kao zadnji vlak koji ih vodio k ovom postupku, inače opće poznatom i kritiziranom po prevelikoj zakonskoj zaštiti dužnika, a kako kažu stručnjaci tražeći spas od strogog Stečajnog zakona.

Riječ je, dakle, konkretnije o 204 dužnika koji imaju oko 8,5 milijardi kuna prijavljenih obveza u njihovu predstečajnom prijedlogu – u stvarnosti je to vrlo vjerojatno znatno više, obzirom da taj zakon nije predviđao obustavu postupka u slučaju ako je iznos utvrđenih tražbina za 10% veći od iznosa obveza prema vjerovnicima koje je dužnik naveo u svom prijedlogu. Navodno zapošljavaju nešto više od 4000 radnika, što isto može biti dvojbeni podatak s obzirom na labavi stari propis vezano i uz radnike te obveze prema njima, a oslikava stanje u vrijeme podnošenja prijedloga. Na njih, međutim, otpada 10,25 posto od ukupnog iznosa prijavljenih dugova, također po dužničkim papirima vezanim uz iniciranje predstečaja, s time da te tvrtke imaju izglasani plan financijskog restrukturiranja na Fini, kao temelj sklapanja sudske nagodbe ako se stvari ne zakompliciraju kroz eventualne upravne sporove.

Pokazatelj ovog segmenta predstečajnog stanja je najnovija Finina statistika koja obuhvaća razdoblje od 1. listopada 2012., odnosno od početka primjene navedenog zakona do 23. lipnja. Listu dužnika s izglasanim planom, ali još uvijek bez sklopljene nagodbe jer Finino rješenje nije postalo ovršno, primjerice od zvučnih imena predvodi Badel 1862, koji je prije prihvaćanja svog plana zbog poreznog postupka imao prekid predstečaja u trajanju od nekoliko godina. Po mišljenju stručnjaka, pak, isti je razlog, tj. porezni postupak bio slučaj i kod većeg broja poduzetnika koji posluju na tržištu, a pravno nisu, kako kažu, 'ni na nebu ni na zemlji'. Pored ove skupine, i dalje pod režimom zabrane pokretanja postupka prisilne naplate po starom zakonu, što je rješenje prihvaćeno i u novom zakonu, ali ipak sa strogim rokovima i uz kontrolu suda, postoji još jedna u kojoj je 20 kompanija.

Također su tražili predstečajni postupak u vrijeme dok je još vrijedio stari propis, no tih 20 dužnika Fina danas još vodi kao radne predmete. S obzirom na činjenicu da su to doista kapitalci po pitanju trajanja postupka budući da postupak pred upravnim tijelima, iako ima vremensko ograničenje, još nije završen, zanimljivo je pitanje tko su te tvrtke i što je razlog za dugotrajnost. Iz Fine doznajemo da postoje dvije skupine dužnika: dio ih je još uvijek pod posebnim poreznim postupkom, a dio ih je morao praktički ponoviti predstečaj."Sukladno čl. 65.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, nagodbeno vijeće rješenjem prekida postupak predstečajne nagodbe, a na prijedlog nadležnog tijela koje vodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava prema odredbama Glave VI.a Općeg poreznog zakona nad osobama iz članka 158.a Općeg poreznog zakona.

Prekid postupka predstečajne nagodbe traje do okončanja postupka utvrđivanja zlouporabe prava pred nadležnim tijelom, odnosno do trenutka kada Nagodbeno vijeće zaprimi izvršno rješenje doneseno u postupku utvrđivanja zlouporabe prava pred nadležnim tijelom.Slijedom navedene odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, u statusu prekida postupka predstečajne nagodbe nalazi se ukupno 15 predmeta", stoji u odgovoru koji smo dobili od Fine. Ostali predmeti su još uvijek u radu pred nadležnim Nagodbenim vijećem, a kako iz Fine pojašnjavaju zbog toga što je Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak, postupajući slijedom primjedaba Upravnog suda, ukinuo prvostupanjsko rješenje o utvrđenju tražbina te je Nagodbeno vijeće u pogledu daljnjeg postupanja vezano, ne samo pravnim shvaćanjem iznesenim u odluci Upravnog suda, nego i nalogom Upravnog suda i/ili drugostupanjskog tijela da donese novu odluku.

Slijedom navedenog, Nagodbeno vijeće je, u situaciji kada je ukinuto prvostupanjsko rješenje o utvrđenju tražbina, uvijek dužno donijeti novo rješenje o utvrđenju tražbina, uzevši u obzir pravno shvaćanje i naloge drugostupanjskog tijela i Upravnog suda. Riječ je o pet takvih slučajeva među kojima je čini se najveći predmet Hidroelektre u kojem se vodi ponovljeni predstečajni postupak, posljedica čega je ponovno utvrđivanje tražbina vjerovnika, koju već duže spašava pojedinačno najveći investitor Sergej Gljadelkin, te je pod zadnje objavila svoj izmijenjeni plan.   Inače, Finini predstečajni predmeti u vrijednosti 82 milijarde kuna po iznosu prijavljenih obveza obuhvaćaju 8959 dužnika u kojima je bilo prijavljeno gotovo 67 tisuća radnika, s time da je najviše dužnika (2473) bilo u Gradu Zagrebu s oko 33 mlrd. kn prijavljenih obveza.

Od sektora se po iznosu prijavljenih obveza ističu građevinarstvo (20 mlrd. kn), prerađivačka industrija (16 mlrd) i te trgovina (13 mlrd. kn). U 3037 predmeta došlo je do sklapanja predstečajne nagodbe, što je masovni rezultat za koji se procjenjuje da se niti kroz 10-ak godina neće polučiti po postojećim pravilima Stečajnog zakona, nakon čijeg stupanja na snagu su trgovački sudovi zaprimili više od 40.000 prijedloga, no uglavnom za stečaj, a tek manji broj za predstečaj. Kako se to dogodilo u zadnje dvije godine, suci tvrde da je to u skladu s osmogodišnjim priljevom, i stoga upozoravaju da im je iznimno teško pratiti rokove koji su propisani za predstečajne nagodbe po SZ. 
 

Komentirajte prvi

New Report

Close