U sklopu putujuće kampanje promicanja novog Plana ulaganja za Europu u svih 28 država članica EU-a, potpredsjednik Europske komisije (EK) i povjerenik za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost Jyrki Katainen sastao se u ponedjeljak s članovima saborskih Odbora za gospodarstvo, Odbora za financije i državni proračun, Odbora za europske poslove i Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije.
Plan ulaganja u vrijednosti od 315 milijardi eura, koji je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker krajem studenoga 2014. predstavio Europskom parlamentu (EP), usmjeren je na poticanje rasta i zapošljavanja u Europi.
-Cilj plana nam je stvoriti milijun novih radnih mjesta kroz privatni sektor, istaknuo je Katainen u Saboru.

Plan bi trebao djelovati putem: uspostave novog Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), za koji će se jamstva osigurati iz javnih sredstava radi mobilizacije dodatnih ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi eura tijekom iduće tri godine; uspostave vjerodostojnog portfelja projekata uz program pomoći kako bi se ulaganja usmjerila na najvažnija podrućja; te akcijskog plana kojim bi Europa privukla ulaganja i kojim be se uklonila regulatorna uska grla odnosno poboljšalo poslovno okruženje i uvjeti financiranja.

-EFSU će se uspostaviti u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB) i trebao bi početi djelovati u lipnju ili srpnju ove godine, rekao je Katainen. Temeljit će se na jamstvu iz proračuna EU-a u vrijednosti od 16 milijardi eura, uz 5 milijardi eura koje osigurava EIB. Sredstva iz fonda bi se trebala uložiti u infrastrukturu, posebno širokopojasne i energetske mreže te prometnu infrastrukturu u industrijskim središtima, obrazovanje, istraživanje i inovacije, obnovljive izvore energije, mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Tim će se poduzećima pomoći da nadoknade manjak kapitala tako što će im se osigurati veći iznosi izravnog vlasničkog kapitala i dodatna jamstva za zajmove malim i srednjim poduzećima.

Zajedničkoj radnoj skupini EK-a i EIB-a, osnovanoj u rujnu 2014., države članice već su počele dostavljati popise projekata. Odabrani projekt trebali bi imati potencijal za poticanje drugih izvora financiranja, biti razumnog opsega i dovoljno prilagodljivi, uzimajući u obzir sektore odnosno podsektore.
Podsjetimo, Hrvatska je predložila 77 projekata ukupne vrijednosti 21,54 milijarde eura, među kojima projekt Zagreb na Savi, TE Plomin C, LNG terminal Omišalj, Centar za gospodarenje otpadom grada Zagreba, projekt razvoja širokopojasne infrastrukture i dr.

EK i EIB planiraju pokrenuti i glavni program tehničke pomoći za utvrđivanje projekata i povećanje njihove privlačnosti za privatne ulagače, a namjerava se uspostaviti savjetodavni centar za ulaganja, u kojemu će promotori projekata, ulagači i javna upravljačka tijela moći dobiti savjetodavne usluge.

-Naša poruka je vrlo jasna: pokušavamo u vrlo kratkom razdoblju usmjeriti nova ulaganja u poslovne pothvate za koje nedostaju financijska sredstva, u start-up poduzeća te infrastrukturna ulaganja poput prometa i širokopojasne povezanosti, novih škola i bolnica. Ovu kampanju smo pokrenuli kako bismo javnom i privatnom sektoru objasnili kako sudjelovati u ulaganjima, zaključno je naglasio Katainen.