Robni izvoz Hrvatske u prvih šest mjeseci ove godine, iskazan u kunama, pao je za 4,4 posto, a izražen u eurima smanjen je za 4,7 posto u odnosu isto prošlogodišnje razdoblje, dok je istodobno uvoz u kunama porastao za 0,1 posto, a u eurima je smanjen za 0,2 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvoj polovici ove godine smanjena je na 53,7 posto, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju iznosila 56,2 posto.

U prvih šest ovogodišnjih mjeseci iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 33 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti 61,5 milijardi kuna. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u tom je razdoblju iznosio 4,36 milijardi eura, a uvoz 8,1 milijardu eura.

Tako je ukupni manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske iznosio 28,5 milijardi kuna, odnosno 3,8 milijardi eura te je prema deficitu iz prvih šest mjeseci lani porastao za 5,8 posto u kunama te 5,5 posto u eurima.

Statistika pokazuje da je u prvih šest mjeseca ove godine izvoz prerađivačke industrije, iskazan u eurima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pao za 4,9 posto, na 3,9 milijarde eura.

Pad izvoza u prvoj polovici ove godine bilježi se u gotovo svim djelatnostima s većim udjelom u izvozu, izuzev u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, koja bilježi rast izvoza za čak 20,6 posto, na 288,6 milijuna eura.

Jedno od najviših smanjena izvoza u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, u kojoj statistika vodi brodogradnju. Izvoz brodogradnje pao je u tom razdoblju za čak 35,9 posto, na 206,4 milijuna eura.

Izvoz rafiniranih naftnih proizvoda, koji je vrijednosno najviši, smanjen je istodobno za 7,8 posto, na 494,8 milijuna eura, dok je izvoz strojeva i uređaja pao za 2,7 posto, na 334,6 milijuna eura.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Pad izvoza bilježi se i u proizvodnji električne opreme, za 5,5 posto, na 319,8 milijuna eura, dok je u proizvodnji prehrambenih proizvoda smanjen za 5,7 posto, na 308,7 milijuna eura.

Vrijednosno su u uvozu prerađivačke industrije pak u prvih šest mjeseci prednjačili uvoz kemijske industrije, koji je iznosio 706,6 milijuna eura te je prema lani povećan za 2,9 posto, kao i uvoz prehrambene industrije, koji je rastao za 5,2 posto, na 664,3 milijuna eura.

Podaci DZS-a za prvih šest ovogodišnjih mjeseci potvrđuju da je i nadalje najveće izvozno tržište za hrvatske proizvode Europska unija, s udjelom od 61,8 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini 59,7 posto ukupnog uvoza u Hrvatsku.

Na tržišta EU Hrvatska je do kraja lipnja izvezla roba u vrijednosti od 2,7 milijardi eura ili 1,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz EU-a istovremeno smanjen za 6,8 posto, na 4,8 milijardi eura.

Pojedinačno, najveći izvoz Hrvatska je i u tom razdoblju ostvarila na tržište Italije, u vrijednosti od 621,3 milijuna eura (pad za 9 posto), te na njemačko tržište, od 509,2 milijuna eura (rast za 3,2 posto).

Iz tih je zemalja ostvaren i najveći uvoz – iz Italije je uvezeno roba za više od 1,1 milijardu eura (19,5 posto manje), a iz Njemačke za 1,05 milijardi eura (4,3 posto više).

U zemlje Cefte, na koje otpada gotovo 20 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je do kraja lipnja izvezla roba za 872,4 milijuna eura, što je 6,4 posto manje nego u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini manje od 6 posto ukupnog uvoza, pao za 2,4 posto, na 471,6 milijuna eura.

Među zemljama Cefte daleko najveću robnu razmjenu Hrvatska ima sa Bosnom i Hercegovinom. Hrvatski izvoz u BiH u prvoj polovici ove godine iznosio je 546,9 milijuna eura, što je neznatno povećanje, za 0,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz iz BiH povećan za 8,5 posto, na 288,1 milijun eura.