Nakon što su im smanjene cijene pa potom otkazani i ugovori s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, privatne zdravstvene ustanove strahuju da će ostati i bez privatnih pacijenata.

Naime, ministar zdravlja Rajko Ostojić planira od jeseni omogućiti državnim bolnicama primanje privatnih pacijenata u slobodnim bolničkim terminima, ali uz plaćanje pune cijene zdravstvene usluge. 

Nejasni kriteriji
Iako je još uvijek nejasno odnosi li se ta najava samo na pacijente koji nisu osiguranici HZZO-a, nameće se logično pitanje smiju li se zdravstvene usluge na taj način uskratiti i osiguranicima HZZO-a koji ne žele čekati na pretragu ili operaciju mjesecima ili godinama i žele termin odmah i spremni su to platiti iz vlastitog džepa. No, u Ministarstvu zdravlja nemaju odgovore na mnoga pitanja koja za sobom povlači ovakav način liberalizacije tržišta i odgovaraju da je riječ o inicijalnom planu koji tek treba razraditi. Cilj je ovakvog modela, kažu u Ministarstvu, da se bolnicama koje dobro rade i posluju omogući dodatna zarada. Stoga u ovom trenu nemaju odgovor na pitanja prema kojim kriterijima će se bolnicama dopuštati primanje privatnih pacijenata, po kojoj cijeni će naplaćivati usluge, tko će izvoditi zahvate i u kojim terminima.

Također nema odgovora na pitanje kako će se spriječiti moguća korupcija odnosno tko će kontrolirati odrađuju li bolnice doista "državne" pacijente koji su na listama ili će u njihove termine, uz plaćanje, ulaziti privatni pacijenti. "Ovakva odluka izazvat će totalni kaos u sustavu, a pri tom ministar zatire i potpuno marginalizira privatni sektor. On bi trebao biti ministar svih u sustavu, bez obzira na to tko je vlasnik", smatra Nevenka Kovač, predsjednica HUP-ove Udruge privatnih klinika, lječilišta, bolnica i ustanova za zdravstvenu skrb, ujedno i direktorica specijalne bolnice Sv. Katarina. Ovakvom odlukom, naglašava, ministar Ostojić omogućuje javnom zdravstvu da ulazi u privatni sektor, a istovremeno privatnicima zabranjuje ulazak u javni sektor čime se narušava i fer tržišna utakmica. 

Sporne liste čekanja
Ako govorimo o stranim pacijentima, dodaje, nejasno nam je i zašto je kao središnja točka na kojoj će se pacijentima davati informacije izabran HZZO koji u svojoj bazi podataka ima isključivo državne zdravstvene ustanove. "Upozoravali smo i na to. Tko je taj koji će upućivati pacijente? I uostalom u koju će ga ustanovu poslati, temeljem kojih kriterija?", kaže N. Kovač. Ako će liste čekanja, koje se uz to mogu i frizirati, biti kriterij za primanje privatnih pacijenata, dodaje, netko bi trebao objasniti razlike u podacima koji se objavljuju na Nacionalnoj listi koju vodi HZZO od onih koje se mogu prionaći na stranicama pojedinih bolnica.  Privatnike muči i problem otkazivanja ugovora od strane HZZO-a. N. Kovač napominje da u segmentu specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite na ugovore s privatnicima otpada 44 posto ugovora odnosno 7,6 posto predviđenog novca, a u segmentu bolnica oko 1,4 posto budžeta. U HZZO-u je u tijeku i 50 arbitražnih postupaka zbog otkazivanja ugovora.

HZZO

Manje novca privatnicima

Privatnici su nezadovoljni što je za 200 milijuna kuna smanjen iznos namijenjen za ugovore s privatnicima i to, prije svega, u svrhu smanjenja listi čekanja. U HZZO-u objašnjavaju da je na toj proračunskoj stavci predviđeno 500 milijuna kuna, ali da se svake godine trošilo oko 700 milijuna. Stoga su, kažu, novi ugovori uklopljeni u proračun odnosno u ono  s čime raspolažu i temeljem mreže  koju propisuje Ministarstvo.