Infrastruktura koju su izgradili ljudi, poput dalekovoda, željezničke infrastrukture, pa čak i autocesta, mogla bi se prilagoditi da osigurava stanište za cvjetnice i razmnožavanje i zimovanje oprašivača, poručili su znanstvenici.
Oko 1,4 milijarde radnih mjesta u svijetu i tri četvrtine svih usjeva ovisi o oprašivačima, upozorili su znanstvenici o velikoj opasnosti za ljudsku dobrobit, ukoliko se broj pčela i leptira bude nastavio smanjivati.
"Svjetske zalihe hrane, ali i radna mjesta su u opasnosti, osim ako se hitro ne pokrenu akcije kako bi se zaustavio pad oprašivača na svjetskoj razini", naveli su u ponedjeljak u priopćenju znanstvenici Sveučilišta u Readingu, koji sudjeluju u globalnom istraživanju tog problema.
Oko 1,4 milijarde radnih mjesta u svijetu i tri četvrtine svih usjeva ovisi o oprašivačima, upozorili su znanstvenici o velikoj opasnosti za ljudsku dobrobit, ukoliko se broj pčela i leptira bude nastavio smanjivati.
"Svjetske zalihe hrane, ali i radna mjesta su u opasnosti, osim ako se hitro ne pokrenu akcije kako bi se zaustavio pad oprašivača na svjetskoj razini", naveli su u ponedjeljak u priopćenju znanstvenici Sveučilišta u Readingu, koji sudjeluju u globalnom istraživanju tog problema.
Oprašivanje je važno za oko tri četvrtine važnih vrsta usjeva, uključujući i većinu voća, sjemenki i orašastih plodova, te visokovrijedne kulture kave, kakaa ili uljane repice. Godišnja korist oprašivača u poljoprivredi iznosi od 222 do 545 milijardi eura, naveo je istraživački tim u izvješću.
"U poljoprivredi je zaposleno 1,4 milijardi ljudi, što je oko trećine svjetske ekonomski aktivne radne snage", stoji u izvješću objavljenom u časopisu Nature. "To je posebice važno za najsiromašnije svjetske ruralne zajednice, a njih 70 posto oslanja se na poljoprivredu kao glavni izvor prihoda i zapošljavanja", istaknuli su.
Kukci su najveći oprašivači – pčele, leptiri, moljci, ose i kornjaši – ali biljke oprašuju i ptice, šišmiši i gušteri, a neke usjeve vjetar.
Autori istraživanja pozvali su na mjere koje bi oprašivače zaštitile od negativnih nuspojava intenzivne poljoprivrede.
Mjere bi mogle uključivati korištenje prirodnih predatora štetnika umjesto pesticida, sadnju trake cvijeća među poljoprivrednim kulturama, plodored usjeva u koji su uključene cvjetnice, te obnavljanje divljih cvjetnih staništa o kojima ovise oprašivači.
Infrastruktura koju su izgradili ljudi, poput dalekovoda, željezničke infrastrukture, pa čak i autocesta, mogla bi se prilagoditi da osigurava stanište za cvjetnice i razmnožavanje i zimovanje oprašivača, poručili su znanstvenici.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu