Nitko u pola godine nije dobio kredit HBOR-a, i farmer sa 600 grla rizičan!

Autor: Božica Babić , 12. lipanj 2014. u 22:01
Photo: Damir Spehar/PIXSELL

Nakon odbijenice HAMAG-a, Mladen Šolčić zadužio se u poslovnoj banci i u Njemačkoj kupio 68 junica.

Imate dobre rezultate, no bavite se rizičnom proizvodnjom i ne možemo vam dati jamstvo za kredit, kazali su u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo (HAMAG) Mladenu Šolčiću, i to nakon mjesec dana izgubljenih u očekivanju odgovora.

Šolčić je u skupini velikih proizvođača, godišnje u otkup daje više od 1,7 milijuna kilograma mlijeka. Odlučio je povećati proizvodnju jer to je, kaže, jedini recept za opstanak na sve turbulentnijem tržištu. Ministarstvo poljoprivrede u prosincu 2013. s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) dogovorilo je program "Kreditiranje kupnje steonih junica, ženske teladi za daljnji uzgoj i uzgoja vlastite ženske teladi". Novom kreditnom linijom planirana je nabava 8000 junica ne bi li se barem malo ublažilo dramatično urušavanje mliječnoga sektora. Naime, između po proizvodnji mlijeka rekordne 2009. i 2013. u klaonicama je završilo više od 46 tisuća krava, a otkup mlijeka pao je sa 675 na 504 milijuna kilograma.

Po novougovorenoj kreditnoj liniji, koja je trebala poslužiti kao kotač zamašnjak za revitalizaciju nacionalnog mljekarstva, maksimalno zaduženje po jednom poljoprivrednom gospodarstvu moglo je iznositi 3,5 milijuna kuna uz odobreni poček od tri godine i otplatu 14 godina uz kamatu četiri posto. S obzirom na tržišne cijene stoke, u HBOR-u su odredili da po grlu uzgojno valjane steone junice može biti odobreno 14.000 kuna kredita. Kao instrument osiguranja tražili su jamstvo HAMAG-a, zalog na stoku koja se kupuje, ali i na onu koja je već na farmi, te cesiju na isplate mlijeka ugovorene s mljekarama. Iako mnogi farmeri trebaju i traže kredit za kupnju mliječnih grla, od lijepog obećanja resornog ministarstva i HBOR-a nije nastala očekivana pozitivna priča.

Na žalost, nema rezultata, ne skriva Šolčić gorčinu zbog odbijenice u HAMAG-u. Međutim, on za razliku od ostalih farmera nije pokleknuo, pokucao je u svoju poslovnu banku, gdje je u kratkom roku dobio kredit. Nema što skrivati, ističe, zadužio se 110 tisuća eura, otišao u Njemačku, gdje je kupio 68 prvoklasnih junica s kojima će, kaže, proizvodnju povećati za najmanje 30 posto. Šolčićeve riječi potvrđuju nam i u HBOR-u. Na izravan upit koliko je dosad odobreno kredita za nabavu junica po kriterijima dogovorenim prošle godine s Ministarstvom poljoprivrede, iz ureda Uprave državne razvojne banke odgovaraju da "u 2013. nije otvorena nova kreditna linija."

U nastavku navode kako su po postojećem programu kreditiranja nazvanom "Poljoprivreda i ujednačeni razvoj" tijekom 2013. za nabavu junica odobrili samo tri kredita u ukupnom iznosu od dva milijuna kuna. Po cjeniku HBOR-a s tim novcem mogle su biti kupljene 142 junice. Šolčićeva farma vrijedi 20 milijuna kuna i s novim junicama ima 600 grla. Ako on ne može dobiti jamstvo HAMAG-a, čemu se onda može nadati prosječni farmer koji u stadu ima tek 13 grla? 

Komentari (6)
Pogledajte sve


Ovaj covjek je od drzave kroz razne poticaje dobio na destke milijuna kuna.
Zasto nije dio tog novca ostavio kao operatvni kapital? Nije li svrha poticaja bas u tome, da od njih naprave efikasne poduzetnike? Benchmark je u proizvodnji mlijeka cca. 10500 kg kravi godisnje. 70% nasih proizvodjaca mlijeka je sretno ako ostvari 6500 kg po kravi godisnje! Pa sad vi im dajte kredite za koje garantira porezni obaveznik, a koje vecina od njih nece vratiti, jer je samo pitanje dana, kad ce bankrotirati.

možda to i stoji, ali zar je u redu srušiti sve preko noći, pogotovo ako je komercijalna banka očito spremna dati kredit, što znači da su jamstva dostatna?

kako spominju komentatori, valjda bi razvojna banka trebala poticati razvoj, pa bi valjda i unaprjeđenje produktivnosti bio razvoj, ali do toga neće doći ako se sve ugasi.

uopće ne kažem da treba dijeliti šakom i kapom bez kriterija, ali ovaj gospodin se debelo napregao da nešto napravi. s druge strane, ne znam kakav razvoj može ostvariti šegon sa svojim hotelom.

hotel je napravljen, i ako računica profitabilnosti ne štima, sve ide na bubanj, i hipoteka neće imati puno od nominalne vrijednosti. kakav je to razvoj ulagati u špekulativnu aktivnost poput turizma? to je rizičan biznis, i tamo ide privatni kapital spreman na rizik. recite, što se razvija gradnjom hotela? uzurpira se jedan prostor, i čak da se investicija isplati ulagaču u deset-petnaest godina, to je već vrijeme za novi rizik i temeljitu rekonstrukciju. ulaganja u hotele su samo vremenski susljedan niz rizičnih investicija. istina, građevinci zarađuju, ali oni zarađuju i više gradnjom industrijskih pogona, kanala za navodnjavanje i sl.

Viwer ti ocito imas veliki problem u glavi,ako je Šolčić i dobio sve te poticaje ko što ti kazes on ih je dobio po pozitivnim propisima RH i prema važećim zakonim a ovdje nije problem u Šolčiću već u HAMAGU i HBOR- u koji ne žele financirati poljoprivredu,to je temeljni problem a neće ju financirati jer je poljoprivreda u RH NEISPLATIVA,i bilo bi dobro da se jednom neko zapita zašto je kod nas poljoprivreda niskoakumativna djelatnost i zašto nema zarade u poljoprivredi.
Kad se o tome otvoreno progovori tad će mnoge stvari postati ljudima jasnije.
Zato VIWER moj dragi mani se corava posla i ne osuđuj ljude nego budi sretan da ima još takvih “luđaka” ko sto je Šolčić koji želi utuć sto tisuća eura u krave

glavno da se daje novac za vraćanje drugih kredita

i to je onda razvojna banka

Ovaj covjek je od drzave kroz razne poticaje dobio na destke milijuna kuna.
Zasto nije dio tog novca ostavio kao operatvni kapital? Nije li svrha poticaja bas u tome, da od njih naprave efikasne poduzetnike? Benchmark je u proizvodnji mlijeka cca. 10500 kg kravi godisnje. 70% nasih proizvodjaca mlijeka je sretno ako ostvari 6500 kg po kravi godisnje! Pa sad vi im dajte kredite za koje garantira porezni obaveznik, a koje vecina od njih nece vratiti, jer je samo pitanje dana, kad ce bankrotirati.

New Report

Close