Ove godine u Hrvatsku je uneseno 31.800 rabljenih automobila iz EU s prosječnom kilometražom od oko 135.000 kilometara.

To je službeni podatak, ali tko kupcima može jamčiti da je su prijeđeni kilometri stvarni, da kilometraža nije vraćana? Nitko sa sigurnošću. Priznao je to neizravno prošli tjedan Europski parlament izglasavši izvještaj o manipulacijama s brojačima kilometara kod prodaje rabljenih auta u kojem se predlažu zakonska i druga rješenja za sprječavanje nezakonite prakse i da se te prijevare odrede kao kazneno djelo u EU.

Prema istraživanju ADAC-a, gotovo svaki treći rabljeni automobil prodan u Njemačkoj ima vraćenu kilometražu. Istraživanja su pokazala da su prijevare s prijeđenim kilometrima češće u slučajevima prekogranične prodaje vozila.

Između 30 i 50% uvezenih rabljenih vozila imaju namještene brojače, a Hrvatska je u toj skupini zemalja s 40% uvezenih vozila. 

Traži se od država članica da se takve prijevare tretiraju kao kazneno djelo i za osobu koja traži izmjenu brojača i za onu koja to izvrši. Europski parlament procjenjuje da namještanje brojača kilometara stoje države EU između 6,6 i 9,6 milijardi eura godišnje.

"Hrvatska je među zemljama koje su posebno pogođene tom prijevare. Otkad smo ušli u EU, naši ljudi masovno kupuju aute na zapadu. Procjene EU pokazuju da je na nacionalnim razinama zahvaćeno između 5 i 12 posto vozila, a u prekograničnoj trgovini zahvaćeno ih je između čak 30 i 50 posto", kaže eurozastupnica Biljana Borzan.