Rad na određeno predstavlja najrašireniji oblik nestandardnog zapošljavanja u Hrvatskoj koji već obuhvaća 20 posto zaposlenih u državi. Čak 40 posto mladih radi na određeno, pokazalo je istraživanje Instituta za razvoj i međunarodne odnose koje je provedeno udeset novih članica EU. Rad na određeno vrijeme značajno je povećan u metalnoj industriji, graditeljstvu te u sektoru agencijskog rada, gdje gotovo da i nema standardnog zapošljavanja, piše Večernji list.

U sektoru trgovine rad na određeno vrijeme stagnira, ali je zato jako povećan rad u skraćenom radnom vremenu. Za razliku od drugih analiziranih sektora, javno zdravstvo posljednjih godina bilježi pad rada na određeno vrijeme, kazali su Višnja Samardžija i Hrvoje Butković na raspravi o dualnom tržištu rada koju je organizirao sindikat znanosti, a u njoj su sudjelovali i predstavnici stranaka. Mirando Mrsić (SDP) kazao je da ne treba biti protiv nestandardnih oblika rada ako su oni dobrovoljni, no problem je kad takav rad postane nametnut.

Tomislav Ćorić iz HDZ-a podsjetio je da je snažna deregulacija bila poticana, no otvorile su se velike rupe u pravima radnika koje treba zatvarati, što nije lako. Istraživanje je pokazalo da je ekonomska kriza pridonijela daljnjoj segmentaciji tržišta rada u Hrvatskoj jer je povećan jaz između dobro zaštićenih radnika na standardnim ugovorima na neodređeno vrijeme i onih drugih koji takve ugovore nemaju te su izloženi sve većim neizvjesnostima.