Kreditni plasmani banaka pali na 278,5 milijardi kuna

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Pad se bilježi i kod kredita kućanstvima, koji su se krajem kolovoza ove godine spustili na 25,5 milijardi kuna, zabilježivši mjesečni i godišnji pad za 1,3 milijarde kuna ili jedan posto.

Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su ukupni kreditni plasmani banaka krajem kolovoza iznosili 278,5 milijardi kuna, što predstavlja njihov pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Prema podacima HNB-a, prilagođenima metodologiji ESA 2010, ukupni su kreditni plasmani krajem kolovoza bili za 3 milijarde kuna ili 1,1 posto manji u odnosu na srpanj, dok su u usporedbi s istim mjesecom prošle godine niži za 1,7 milijardi kuna, odnosno 0,6 posto.

Analitičari RBA u analizi, objavljenoj u srijedu, ističu kako je, s obzirom da je preko dvije trećine kredita, odnosno 73 posto, vezano ili odobreno u stranoj valuti, aprecijacija kune u odnosu na euro za 1,1 posto na godišnjoj te 0,6 posto na mjesečnoj razini, statistički pojačala pad kredita u kunskom iskazu.

 Na godišnjoj razini padu ukupnih kredita je pridonio pad valutnih kredita, koji uključuju i kunske uz valutnu klauzulu, a koji su krajem kolovoza iznosili 202,2 milijarde kuna te su u odnosu na kraj srpnja bili niži za 1,6 posto, odnosno 3,2 milijarde kuna. Na godišnjoj su razini, pak, smanjeni za 3,3 milijarde kuna ili 1,6 posto.

S druge strane, čisti kunski krediti su krajem kolovoza bili na razini od 76,3 milijarde kuna, što u odnosu na srpanj predstavlja porast od 218,3 milijuna kuna (0,3 posto), a prema kolovozu lani za 1,5 milijardi kuna (2,1 posto).

Podaci za kolovoz pokazuju i nastavak razduživanja sektora nefinancijskih trgovačkih društava, uz razduživanje sektora stanovništva, dok je sektor države u istom promatranom mjesecu zabilježio godišnji rast kreditnog zaduženja, kažu iz RBA. 

Naime, s udjelom od 19,3 posto u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem kolovoza su iznosili 53,7 milijardi kuna. Bez obzira na mjesečni pad od 487,6 milijuna kuna, tj. 0,9 posto, krediti sektoru središnje države su na godišnjoj razini porasli za 2,7 milijardi kuna ili 5,4 posto. 

Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava, odnosno poduzećima, krajem kolovoza su, pak, iznosili 89,6 milijardi kuna i bili su za 1,3 milijarde kuna (1,4 posto) niži nego krajem srpnja te 3,6 milijardi kuna (3,9 posto) niži nego u kolovozu 2014. godine, a analitičari RBA ocjenjuju kako to potvrđuje nastavak razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama, koji datira od lipnja 2012..

Pad se bilježi i kod kredita kućanstvima, koji su se krajem kolovoza ove godine spustili na 25,5 milijardi kuna, zabilježivši mjesečni i godišnji pad za 1,3 milijarde kuna ili jedan posto. 

U usporedbi s prosincem prošle godine, krediti kućanstvima niži su za 908 milijuna kuna, odnosno 0,7 posto, potvrđujući nastavak negativnih trendova u kreditiranju sektora stanovništva koji čini preko 45 posto udjela u ukupnim kreditima, navode iz RBA.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!