Najnoviji podaci Hrvatske narodna banke (HNB) o kreditima banaka pokazuju da se stanovništvo i poduzeća nastavljaju razduživati, što bi se moglo nastaviti i u ostatku godine, dok raste izloženost banaka državnom sektoru.

Prema podacima HNB-a, ukupni krediti banaka u svibnju iznosili su 282,9 milijardi kuna, što je 0,5 posto ili 1,3 milijarde manje nego u travnju.

„Nominalni pad ukupnih kredita na mjesečnoj razini uglavnom je posljedica smanjenja kreditiranja nefinancijskih trgovačkih društava za 0,7 posto, odnosno 758,8 milijuna kuna, te ostalih financijskih posrednika za 13,7 posto, odnosno 657,8 milijuna kuna“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.

Krediti stanovništvu iznosili su u svibnju oko 127 milijardi kuna, otprilike isto kao i mjesec dana prije. Krediti poduzećima iznosili su, pak, 107,8 milijardi kuha, što je 0,7 posto manje nego u travnju.

U odnosu na kraj prošle godine, ukupni krediti banaka smanjeni su za 3,8 milijardi kuna ili 1,3 posto, dok su u odnosu na lanjski svibanj pali za 1,2 posto ili 3,4 milijarde kuna.

„Pad na godišnjoj razini posljedica je razduživanja sektora stanovništva te sektora poduzeća“, navode analitičari RBA.

Na godišnjoj su razini, naime, krediti stanovništvu smanjeni za 1,5 milijardi kuna ili 1,1 posto, pri čemu su stambeni krediti zabilježili pad za 974 milijuna kuna, odnosno 1,6 posto.

Krediti poduzećima smanjeni su, pak, na godišnjoj razini za 3,4 posto, odnosno 3,8 milijardi kuna.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

„S druge strane, povećanjem iznosa kredita središnjoj i lokalnoj državi za 12,3, odnosno 19,6 posto na godišnjoj razini povećala se izloženost bankarskog sektora prema sektoru države“, navode analitičari RBA.

Podaci HNB-a pokazuju i da udjeli kreditiranja stanovništva i poduzeća u ukupnom kreditiranju već godinama padaju. Dok je na kraju 2008. godine udio kredita stanovništva iznosio 51,7 posto, u svibnju ove godine bio je 44,9 posto.

U istom je razdoblju udio kredita poduzećima u ukupnom kreditiranju skliznuo sa 40,7 na 38,1 posto, što potvrđuje, navode analitičari RBA, da se sektor poduzeća razdužuje.

S druge strane, udio kredita središnjoj državi, koji su u svibnju dosegnuli 39 milijardi kuna, iznosio je 13,8 posto, dok je u 2008. godini bio samo 5 posto.

„U ovoj godini ne očekujemo značajnije promjene kod kreditiranja. Naime, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Isto tako, razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora“, zaključuju analitičari RBA.