Nakon punih 40 godina čekanja, nazire se početak radova na projektu Senj-Kosinj, najvećoj investiciji Hrvatske elektroprivrede, ali i jednoj od najvažnijih ulaganja u Hrvatskoj općenito.
Radi se o golemom energetsko-vodozaštitnom projektu koji, među ostalim, podrazumijeva gradnju dva akumulacijska jezera, gradnju dvije nove elektrane, rekonstrukciju jedne postojeće, te gradnju novog 13,5 kilometara dugog tunela kroz Velebit. Ipak, ključni dio projekta podizanje je golemog akumulacijskog jezera na širem području sela Gornji Kosinj, u općini Kosinj.
Izvlaštenje privatnih nekretnina
Da bi to jezero bilo izgrađeno, gornji Kosinj i cijeli niz okolnih zaseoka, zajedno sa svim objektima morat će biti iseljeni, te potopljeni. Utoliko, radi se o možda najvećoj intervenciji u hrvatski nacionalni prostor od neovisnosti naovamo, a kao takav projekt će neosporno biti dobar test nove Vladine regulative s ciljem poboljšanja investicijske klime u državi. U kontekstu utjecaja na okoliš i društvo hidroenergetski sustav Kosinj-Senj, kako se projekt službeno zove, projekt nesumnjivo je najkompleksniji projekt u državi. Naime, projekt podrazumijeva izvlaštenje privatnih nekretnina, obeštećenje 100-tinjak obitelji koje danas žive u Temeljem projekta, a poplavljena bi trebala biti katolička crkva Sv.Antuna u Gornjem Kosinju, obližnje katoličko groblje, kao i hram Rođenja Presvete Bogorodice u selu Mlakve, te Spomen kosturnica s ostacima 286 građana srpske nacionalnosti ubijenih u 2. svjetskom ratu.
13,5km
bit će dugačak novi tunel koji će se bušiti kroz Velebit
Ti objekti morali bi biti premješteni na novu lokaciju, no zasad je nejasno gdje će to biti. Ipak, bez obzira na veliki opseg investicije, nema sumnje kako će investitora zainteresiranih za HEP-ovu investiciju biti. Već odavno se u javnosti spekulira o interesu rovinjske Adris Grupe za ovaj projekt, no iz stručnih kuloara još barem tri velike europske energetske kompanije, među kojima i njemački RWE, zainteresirane su za ovaj projekt. Interes stranaca za ovaj projekt razumljiv je s obzirom na to da većina europskih elektroenergetskih kompanija posljednjih godina pokušava povećati udjel hidroenergije u svom proizvodnom portfelju, no ponajprije on je odraz potencijalno golemog profita koji bi se realizacijom ovog projekta mogao ostvariti. Naime, gradnjom ovih objekata količina proizvedene energije povećala bi se s dosadašnjih 1050 na oko 1400 gigavatsati, no, što je najvažnije, umjesto dosadašnje bazne energije hidroenergetski sustav Senj postao bi vršni proizvođač.
Za razliku od baznih elektrana koje funkcioniraju tako da cijelo vrijeme proizvode energiju jednake snage, bez mogućnosti da je privremeno smanje ili povećaju, vršne elektrane imaju upravo takvu mogućnost. Kako je temeljni uvjet stabilnosti elektroenergetskog sustava to da potrošnja energije u svakom trenutku odgovara potrošnji, upravo su vršne elektrane ključne za održavanje te stabilnosti jer mogu zadovoljavati nagle poraste potražnje koji se događaju svakog dana, ali i sezonski zbog ekstremnih klimatskih uvjeta. pravo zbog toga vršna je energija znatno skuplja – u pravilu dva do četiri puta – od bazne energije.
Rok povrata pet godina
Upravo u toj činjenici krije se ekstremna profitabilnost projekta Senj-Kosinj jer bi se nakon njegove realizacije umjesto 1,050.000 megavatsati bazne energije proizvodilo 1,400.000 vršne energije. Prema procjeni koja se može pronaći u lanjskom zborniku radova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, uz cijenu od 100 eura po megavatsatu vršne energije, vrijednost godišnje energije proizvedene u senjskom sustavu iznosila bi oko 140 milijuna eura. Ako se zna da je procijenjena vrijednost investicije oko 600 milijuna eura, ispada da je rok povrata kraći od pet godina.
Kako je radni vijek elektrane do većeg remonta barem 30-ak godina, njezin bi vlasnik u tom razdoblju mogao, računajući i neke nepredviđene troškove, ostvariti čisti profit od barem tri milijarde eura. Te brojke valja uzeti s dozom opreza, prvenstveno zato što je u posljednje vrijeme cijena energije na europskim burzama iznimno niska, a diferencijal između cijene bazne i vršne energije smanjen. Ipak, i u takvim okolnostima HEP-ov projekt bit će jedan je od najatraktivnijih projekata te vrste u Europi trenutno.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Naravno, HEP-u pašu smao megalomanski projekti, no zahvaljujući njemu među zadnjima smo na listi obnovljivih izvora energije. I ne računajte tu velike hidroelektrane jer se one ne računaju. Samo pogledajte koliko imamo instaliranih fotonapona.
A nije prva – što je s HE Lešće – jadnim HEP-ovim djelom. Smao guglajte i pogledajte video “Hidroelektrana Lešće hrvatska sramota” pa da vidite što je HE-ovska propaganda, a što je istona.
Svako petljanje s vodom dovodi do neslućenih posljedica koje su itekkao ekonomski značajne (ali ne i HEP-u koji sami prikuplja zaradu – to vam je ono rentabilno), hidrolektrane su sve osuđene na skoro duplo veće troškove nego planirano itd.
Iseliti sela u današnje vrijeme? Petljati po NATURA 2000…osuđeno je to na vrlo velike preobleme…super za investitora. Odugovlačenje itd što ni zakon o strateškim investicijama neće pomoći. i to je cijena koja utjeće na rentabilnost
I kad se opet svi problemi nakupe, odustanu investitori(kao što su bili za HE Ombla) opet će HEP-u biti krivci “zeleni. HEP je sam sebi glavni krivac za zastoj investicija!
Ako je tako profitabilno, zasto se trzi strateski partner, ili su nasi HEP-ovci jedino u stanju raspisivati natjecaje za kupovinu novih auta?
Ovdje se radi o rentabilnoj investiciji, dok je Peljeski most sasvim nesto drugo.
Ma da, zar su vec poceli izbori ? Za ovo ce im trebati i vise nego za Pelješki most.
Uključite se u raspravu