Dok se projekti konsolidacije malih banaka o kojima se već dugo govori polako razvodnjavaju, prilično samozatajno krenuli su razgovori o mogućem preuzimanju Karlovačke banke koja je inicijalno također slovila za jednu od sastavnica u procesu povezivanja kreditnih institucija.

Iz redova dioničara te banke doznajemo da se za kapitalni ulazak u nju zainteresirao jedan od vodećih poduzetnika Karlovačke županije, tvrtka HS Produkt u vlasništvu Ivana Žabčića i Marka Vukovića. U javnosti je HS Produkt poznat ponajprije po proizvodnji pištolja kojeg već godinama uspješno prodaje i na tržištu Sjedinjenih Američkih Država. Karlovačka banka, pak, posljednjih je mjeseci medijsku pažnju privlačila u prvom redu zbog pritvora i istrage njezinih ključnih dioničara, obitelji Šola.  Ivan Žabčić na naš je upit o zainteresiranosti za Karlovačku banku rekao kako "postoje razmišljanja u tom smjeru", no kako zasad u toj priči "nema ništa čvrsto" i da su stvari još daleko od konkretizacije. Ključni dioničari Karlovačke banke ostali su nam nedostupni za komentar. Prema saznanjima iz krugova dioničara, grube naznake moguće cijene (jer, više od toga zasad ni nije u opticaju) ipak izazivaju njihovu zadršku.

Hoće li razgovori uskoro prerasti u konkretne pregovore, ostaje vidjeti, no hrvatski "kraljevi pištolja" koji danas zapošljavaju više od 1100 ljudi svojim se poslovanjem posljednjih godina nameću kao investitori rastućeg ulagačkog potencijala. Prošlu godinu HS Produkt je zaključio s gotovo pola milijarde kuna prihoda ili gotovo 40 posto više nego godinu prije, a u odnosu na 2010. prihodi su mu porasli gotovo 60 posto. Dobit su uvećali i nešto bržim tempom. Lani je premašila 173 milijuna kuna ili 70-ak posto više nego godinu prije, a u odnosu na 2010. zarada je gotovo udvostručena. Karlovačka banka je, pak, nekoliko godina pod pojačanim nadzorom i zahtjevima središnje banke, pa je tako i na skupštini dioničara prije dva mjeseca predložena i izglasana još jedna dokapitalizacija, i to u iznosu 20 milijuna kuna, ali uz prethodno smanjenje temeljnog kapitala radi pokrića gubitaka. 

Banci treba kapitala
Nakon što je proces čišćenja bilance i lani i u prvom tromjesečju rezultirao dodatnim rezervacijama i iskazivanjem gubitka (lani 25 milijuna kuna, a u prvom ovogodišnjem kvartalu 4 milijuna), i stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala ponovno se približila zakonski propisanih 12 posto, namećući potrebu za kapitalnom injekcijom. Na kraju 2012. kapitalna adekvatnost bila je na 12,8, a na kraju ožujka spustila se na 12,2 posto. Banka je u prva tri mjeseca blago povećala aktivu, sa 1,78 na 1,80 milijardi kuna, čime joj se tržišni udjel mjeren veličinom aktive zadržao na 0,44 posto. Bit će zanimljivo vidjeti kako se afera praćena privođenjem nekadašnjeg predsjednika Uprave, a sad već i bivšeg člana Nadzornog odbora banke, Sandija Šole i članova njegove obitelji, odrazila na pokazatelje poslovanja. 

Jaka regionalna baza
Nedugo poslije toga predsjednik Uprave banke Josip Delaš, rekao je kako je tek mali dio klijenata zatražio i dobio svoje depozite. U prvom valu povučeno je manje od tri posto ukupnih depozita, izjavio je tada objašnjavajući to, među ostalim, "ukorijenjenošću" Kabe u Karlovcu i regiji. Solidne regionalne pozicije i baza lokalnih klijenata u depozitno-kreditnim poslovima godinama su doista smatrane jednim od aduta te banke, no ostaje vidjeti hoće li to pokazati i polugodišnji rezultati poslovanja.