'Banka mora imat profit, ali svaki profit u razvijenom i transparentnom društvu mora biti prirodni profit, a banke imaju monopolski profit. Profita mora biti, ali ne na štetu drugoga', rekao je prof. dr. sc. Ljubo Jurčić na prvoj velikoj panel diskusiji Udruge Franak, održanoj 6. veljače. Panel diskusija je osnovana u sklopu javne rasprave o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI).

Jurčić napominje kako treba imati na umu da banke imaju mogućnost stvaranja novca, jer mogu dati puno više novca u kredite nego što imaju depozita, zahvaljujući multiplikaciji.

'Ovo je tipičan slučaj asimetrične informacije gdje banke znaju sve a uzimatelji kredita ništa, ali zato postoje regulatori. No, banke su se izborile za državu koja im ovakvo ponašanje dopušta. Obveza je države da regulatorima štiti građane. Uvreda je da ministar financija pregovara s poslovnim bankama, to je uvreda za državu. Ministar treba razgovarati s guvernerom, s Narodnom bankom koja određuje pravila', smatra Jurčić. 

Sve se transakcije moraju obavaljati u kunama, ne može se plaćati devizama, jer su devize roba

Novac je prije svega politički instrument, nema unutranje vrijednosti. Zakon odredi što je novac, tako je u Republici Hrvatskoj zakonom određeno da je novac kuna, te da je ona sredstvo kojim se plaćaju transakcij, kaže Jurčić. 'Devize, odnosno potraživanja u stranoj valuti, nisu novac nego roba. Sve se transakcije moraju obavljati u kunama, ne može se plaćati devizama, jer su devize roba. Devizna kaluzula je atak na državni suverenitet', kaže Jurčić.

Nastavio je s pojašnjenjem vrijednosti novca. 'Vrijednost novca je zapravo vrijednost proizvedenih roba i usluga u nekoj državi. Količina novca mora biti jednaka količini proizvedene robe i usluga, a mi smo posuđivali, zaduživali se u stranoj valuti jer kupujemo, odnosno uvozimo stranu robu', kaže. Naglasio je da novac za državu nije bogatsvo, jer ga može naštampati koliko god hoće. 'Novac je najjači instrument ekonomske politike i sastavni je dio društvenog bića. Problem je u tome što smo prepisali propise i direktive, usklađujemo se s direktivama, a nismo se upitali jesmo li se uskladili sa samima sobom, a u tome nas nitko ne sprečava!', poručio je Jurčić

'Pametne države imaju jake regulatore, kao što je na primjer SAD.  A ostale, tranzicijske države proživljavaju ono što je već u povijesti viđeno', zaključio je.

HNB je u ovom slučaju bio deregulatorno tijelo

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Goran Marić iz HDZ-a je došao dati potporu Udruzi Franak. Kaže da osjeća nelagodu jer su politika i HNB zakazali. Ovo je kao jedna suša ili poplava, ovo je elementarna nepogoda u koja pogodila velik broj građana i politika je morala reagirati. HNB je u ovom slučaju bio deregulatorno tijelo. Banke su ostvarile extra profit na tečajnim razlikama, a to je HNB dopustio.

>> Novi zakon dobar za buduće korisnike kredita, štetan za postojeće