Još smo 38 posto ispod pretkrizne 2008.

Rast ponajviše vrijedi u izgradnji zgrada/Fotolia Rast ponajviše vrijedi u izgradnji zgrada/Fotolia

U prognozama oporavka sektora analitičari računaju i na utjecaj dinamiziranja energetske obnove zgrada.

Iz mjeseca u mjesec podaci državnih statističara o građevinskoj aktivnosti upućuju na postepeni oporavak tog sektora. Rast obujma građevinskih radova u međugodišnjim usporedbama bilježi se (više-manje bez zastoja) još od početka prošle godine, a signali oporavka su i izraženiji kad je riječ o izdanim građevinskim dozvolama. 

Usporedba s Europom
Prema usporednom prikazu koji je ovaj tjedan objavio Eurostat, Hrvatska u prvom kvartalu bilježi porast građevinske aktivnosti nešto iznad prosjeka svih članica. Na razini EU28 građevinska je aktivnost u prva tri ovogodišnja mjeseca porasla 0,9 posto u odnosu na posljednja tri mjeseca lani, dok u Hrvatskoj povećanje iznosi 2,3 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal, EU bilježi rast od 2,6 posto, dok je u Hrvatskoj on dosegnuo 3,6 posto. U oba slučaja stope rasta građevinskih radova izraženije su potaknute rastom u segmentu zgrada, dok je kod ostalih građevina on znatno sporiji.  Više je zemalja srednje i istočne Europe s kojima se obično uspređujemo u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvarilo i jači kvartalni rast građevinske aktivnosti nego Hrvatska.

 

3,6 posto

porastao je obujam građevinskih radova

U Sloveniji je, primjerice, u prvom kvartalu u odnosu na zadnji lanjski ona porasla 5,6 posto, u Slovačkoj 7,2 posto, u Mađarskoj 8,4 posto, u Poljskoj 7,5 posto, Rumunjskoj i Bugarskoj po 2,7 posto.  Promatrano u odnosu na prvi lanjski kvartal, rast obujma građevinskih radova u prvom ovogodišnjem u Sloveniji je dosegnuo 20 posto, u Mađarskoj gotovo 25 posto, dok je u Slovačkoj pao gotovo osam posto. No, kod svih njih je prethodno tri kvartala zaredom ostvaren dvoznamenkast godišnji pad, dok su u Hrvatskoj sve to vrijeme bilježene pozitivne stope kvartalnoga međugodišnjeg rasta, a što je donekle objašnjivo i znatno kasnijim početkom oporavka građevinarstva te posljedično niskom usporednom bazom.

Kako bilo, posljednje objave DZS-a na tragu su nastavka pozitivnih pomaka u kretanju građevinskih pokazatelja, a nakon što je lani broj izdanih građevinskih dozvola zabilježio rast od gotovo 27 posto, uz povećanje predviđene vrijednosti građevinskih radova iskazanih u izdanim dozvolama za 11,7 posto na godišnjoj razini. No, analitičari podsjećaju da su lani i broj izdanih dozvola i vrijednost predviđenih radova još daleko ispod pretkrizne 2008. Zrinka Živković Matijević iz RBA --očekuje da bi postupni blagi oporavak građevinske aktivnosti mogao nastaviti slijedom rasta investicija privatnog i javnog sektora te boljim  korištenjem sredstava iz EU fondova. U prva tri mjeseca ove godine predviđena vrijednost radova iskazanih u izdanim dozvolama dosegnula 6,73 milijarde kuna ili 61 posto više nego lani, a od toga se gotovo četiri petine odnosi na zgrade.

Niskogradnja još potisnuta
Solidan kontinuitet pozitivnih pomaka ističu i analitičari Hrvatske gospodarske komore u osvrtu na rast obujma građevinskih radova, ali i oni dodaju kako to ponajprije vrijedi za zgrade, dok je oporavak u niskogradnji još uvijek potisnut. Obujam građevinskih radova u nas je još 38% ispod prosječnog ostvarenja u pretkriznoj 2008., ali i u HGK-u računaju da će se taj jaz ove godine nastaviti smanjivati. Uz  rast gospodarske aktivnosti i korištenja novca iz fondova EU, pritom računaju i na utjecaj dinamiziranja energetske obnove zgrada.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!