Ruski plinovod Južni tok mimoići će Hrvatsku, službeno je potvrdio potpredsjednik Gazproma Aleksandar Medvedev na konferenciji za novinare u povodu potpisivanja konačnog ugovora o gradnji plinovoda s Mađarskom.

Prošli je tjedan takav ugovor potpisala i Srbija pa je jasno da će trasa plinovoda preko Srbije kod Subotice prijeći u Mađarsku. Plinovod bi se trebao početi graditi u prosincu – trasom Rusija (Crno more) – Bugarska – Srbija – Mađarska, odakle bi jedan krak išao prema Austriji, a drugi prema sjevernoj Italiji.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić, koji je o Južnom toku pregovarao s Vladimirom Putinom, komentirao je slučaj na sljedeći način: "Kada smo s Putinom dogovarali Južni tok, normalno je bilo da ide preko Hrvatske, jer ide koridorom kojim ide naš naftovod. Vlada je bila protiv. Zašto – ne razumijem. Sumnjam da se išta više može učiniti. Gubimo puno – plin koji bi nam direktno dolazio i stotine milijuna eura od tranzita", kazao je Mesić za HRT.

Izgradnja Južnog toka stajat će oko 15 milijardi eura, podsjeća HRT. Nositelj je projekta ruski Gazprom, a partneri su talijanska tvrtka Eni, francuski EDF i njemački Wintershal. Južni tok u funkciji bi trebao biti od 2015. Njime će se izvoziti 63 milijarde kubičnih metara plina. U Hrvatskoj se trenutačno godišnje troši oko 3,4 milijarde prostornih metara plina, od čega se oko 2,2 milijarde zadovoljava iz domaćih nalazišta.

Aktualni predsjednik Ivo Josipoviće kazao je pak kako je to loša vijest. "To je rezultat činjenice da godinama nemamo sustavnu politiku, da ne planiramo budućnost i činjenice da smo u odnosu na neke ruske investitore povukli neke nekorektne poteze. Nadam se da će nam ovo biti povod da to promijenimo", izjavio je Josipović.

Energetski stručnjak Davor Štern za HRT je izjavio kako je ovime napravljena velika šteta, kako u materijalnom, tako i u političkom, energetskom i strateškom smislu.

Prije svega smo propustili priliku naplaćivati ptorok plina našim teritorijem. Zarada se u tom emjeri u milijunima. "Izgubljena je strateška uloga Hrvatske u energetskim tokovima Europe, spoj na Italiju koji je mogao ići preko sjevernog Jadrana i naših polja koji su u sjevernom Jadranu, mogućnost izgradnje još jednog plinskog skladišta u kojem bi se to skladištilo, ne na trošak Hrvatske, nego na trošak Gazproma", izjavio je Štern za HRT.

Hrvatska, objavio je HRT, još uvijek ima mogućnost dobivanja odvojka Južnog toka – no time bi, smatra dio stručnjaka, samo proasla naša ovisnost o ruskom plinu. Sad se stoga hitno, objavio je HRT u prilogu, moramo okrenuti gradnji LNG terminala na Krku, u koji bi se plin dovodio brodovima.