Sutra objava presude za "švicarac": Izgube li spor, bankama prijeti gubitak do 18 milijardi kuna

Radovan Dobronić, sudac u slučaju franak/PIXSELL Radovan Dobronić, sudac u slučaju franak/PIXSELL

Bez obzira na ishod sudskog procesa, slučaj će zauvijek promijeniti bankarsku praksu u Hrvatskoj.

Točno godinu dana od početka procesa, sudac Radovan Dobronić sutra će donijeti povijesnu presudu u borbi klijenata i banaka u slučaju 'švicarac'.

Bez obzira na čiju će stranu stati pravo, bit će to dan koji će promijeniti bankarsku praksu u Hrvatskoj. No, prvostupanjskom presudom spor je daleko od kraja i sigurno je samo to da će tek uslijediti žalbe jedne, možda i obiju strana, ovisno o tumačenju presude.Savez Potrošač pokrenuo je kolektivnu tužbu protiv osam najvećih igrača, Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP banka, Société générale Splitske banke i Volksbanke (danas Sberbank), zbog kredita u švicarskim francima i samovoljnog mijenjanja kamatne stope. Uoči četvrtka za obje strane, ali i institucije koje pomno prate slučaj, vrijedi 'silenzio stampa'.Izgube li banke spor, gubitke bi mogle zbrajati u milijardama. Gruba računica govori između 14 i 18 milijardi kuna, jedini je brojke stavio na papir glavni urednik Banke Željko Ivanković zajedno sa stručnjacima iz Hrvatske narodne banke. 

Da se obveze prema bankama izračunavaju na osnovi glavnice preračunate u kune na dan sklapanja ugovora kroz cijelo vrijeme trajanja kredita, drugim riječima da se poništi efekt promjene tečaja, a da se i kamata izračunava na osnovi marže na franke u trenutku dizanja, iz imovine bankovnog sustava samo u prvom valu bilo bi izbrisano oko 7 milijardi kuna. Naknadno, smanjili bi se i mjesečni priljevi po otplati kredita koji godišnje dosežu 2,3 milijarde kuna (u prvim godinama su veći, a kako se smanjuje obujam plasiranih kredita sve manji) pa bi ukupni financijski efekt dosegnuo između 7 i 11 milijardi kuna.  Scenarij je to koji je, razumljivo, unervozio banke, ali i regulatora kojeg brine stabilnost bankovnog sektora. U nekim bankama razmišljalo se i o djelomičnom otpisu duga klijentima, no odluka nije zaživjela zbog procesa u tijeku. Ipak, gubitak spora ne znači da bi banke toliko u konačnici i izgubile jer sve ovisi širini i tumačenju presude.

Stručnjaci s kojima smo neslužbeno razgovarali ističu da bi se eventualni gubitak mogao ublažiti preferencijalnim poreznim tretmanom, za što je dovoljan tek jedan pravilnik Ministarstva financija. "Banke bi u tom slučaju mogle tražiti kompenzacijske mjere kroz porezni štit za izvanredne gubitke koji bi im smanjio poreznu osnovicu čime bi se ublažio udar na sustav", kaže jedan dobro upućeni stručnjak koji je želio ostati anoniman. Nesumnjivo je, međutim, da bi dio tereta presude banke prebacile na klijente kroz više kamatne stope i naknade jer su ionako suočene sa sve nižim povratima na kapital i imovinu, uz nezaustavljivi rast loših kredita i skoro postrožavanje propisa o rezervacijama. Iako bi dobivanjem kolektivne tužbe klijenti koji su podigli kredite u švicarskim francima imali otvoren put za podnošenje individualnih zahtjeva za naknadu štete, presudom bi se direktno diskriminirali svi klijenti koji imaju valutnu klauzulu u eurima.

Premda europska valuta nije divljala kao švicarski franak, nije isključeno da se to neće dogoditi u budućnosti. To je pitanje tržišnih odnosa, ali socijalno i filozofsko pitanje osobne odgovornosti klijenata koji skupo plaćaju svoje loše financijske odluke. Ne treba zaboraviti ni da su (rijetki) klijenti podigli stambene kredite u kunama po nekoliko puta višoj kamati, pristajući za manji rizik platiti osjetno veću cijenu novca. Ne želeći komentirati moguću presudu, Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta kaže da su od otvaranja slučaja banke u nezavidnoj poziciji. "Ne ulazim u to je li to zasluženo ili ne, ali u javnosti je presuda za banke već potpisana što nije dobro. U pitanju valutne klauzule ne vidim njihovu odgovornost osim činjenice da je za klauzulu uzeta pogrešna valuta ako je gospodarstvo vezano za euro, no banke svugdje u svijetu rade sve što im nije zabranjeno. Po pitanju kamatne stope čini mi se da im prijeti puno veći problem", kaže Ćorić.

Budu li pak banke pobjednici, izvjesna je žalba Saveza Potrošač, ali i daljnji pritisak na institucije. Ni tada kreditori neće moći odahnuti jer je ovaj slučaj stubokom promijenio percepciju zaštite potrošača i njihovo shvaćanje vlastite moći. Teško je očekivati da bi klijenti (jednom kad krene oporavak) podizali kredite ako se ništa ne promijeni, odnosno ako im za par godina zaprijeti ista situacija s oscilacijama tečaja. Jedno je sigurno, sudski proces pokazao je da će odnos banka-klijent u budućnosti umjesto 'David protiv Golijata' više nalikovati na partnerski odnos dviju ugovornih strana.

Komentari (11)
  • Funky
    Funky 18:58 3.7.2013.

    Držim fige za male jer su nezaštićeni i neravnopravni u svemu ovome.
    A na čijoj je strani pravda to je u ovoj vlasti najmanje bitno, jer da ima imalo prava država bi bankrotirala.

  • psst
    psst 18:04 3.7.2013.

    Nisu nama banke donijele nikakav strani kapital, već vrte brojke u prazno. a to je gore od tiskanja novca. to je sistem piramide koji mora kad tad pući.

  • psst
    psst 18:01 3.7.2013.

    Banke nemogu izgubiti!!!
    Mogu samo vratiti dio otetog, a što su prikazali kao prihod

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!