Hrvatske šume sadašnji udio prodaje drvne građe licitacijom moraju povećati deset puta: sa samo pet posto u 2011. na barem 50 posto u idućim godinama, navodi se u zbirnom izvješću koje su u sklopu projekta Clean start za Vladu napravili Inženjerski biro i Ekonomski institut Zagreb.

Jedino na međunarodnim licitacijama, na kojima se trenutačno prodaje tako zanemariv dio drvne mase, postiže se realna tržišna cijena. Istodobno se 95 posto drvne građe prodaje izravno, po standardnom cjeniku određenom Vladinim pravilnikom. Kriteriji za procjenu cijene nedefinirani su, a povlašteni kupci ostvaruju profite i do 500 posto. Primjerice, kubični metar bukve kupe po 350 eura, prepile trupce i tada ih kao "drvne prerađevine" prodaju u inozemstvu za 1000 eura po kubiku, a da pritom ne prekoračuju izvozne kvote. "Izvozni lobi zarađuje golem novac na tim poluproizvodima. Zato i nemamo razvijenu drvnu industriju. Tko bi se gnjavio s finalnim proizvodom kad na podcijenjenoj drvnoj masi može puno više zaraditi?", kaže nam Goran Jankov, zviždač iz Hrvatskih šuma.

Prema njegovoj procjeni, standardni cjenik podcijenjen je barem 30 posto. "Veći udjel prodaje putem licitacija povećao bi godišnji prihod koje Hrvatske šume ostvaruju prodajom drvne građe sa sadašnjih 1,6 na barem dvije milijarde kuna. Dakle, u državni priračun izravno bi, bez povećane sječe šume, ulazilo barem 400 milijuna kuna više", napominje Jankov. Ulaskom Hrvatske u EU postojeća bi se praksa trebala dokinuti jer se ukida mehanizam povlaštenih kupaca, a drvna građa trebala bi se nuditi na tržištu. U nastavku zbirnog izvješća napominje se i da Hrvatske šume moraju centralizirati sustav javne nabave, utvrditi stvarnu razinu potencijalne sječe i tome prilagoditi planove sječe, izvještavati nadležno ministarstvo o realizaciji planova i dostavljati planove nabave. Usto, "izrazito značajnu vrijednost imovine koja je izvan core businessa treba vlasnički urediti i prodati, a šest ovisnih društava privatizirati".