Imate do 45 godina, iskustvo i znate jezik? Idealan ste kandidat za sezonski rad u Njemačkoj

Ilustracija (PXL) Ilustracija (PXL)

Hrvati u potrazi za poslom sve češće odlaze u inozemstvo, u kojemu mnogi vide spas od prosjačkog štapa.

S obzirom na trenutnu situaciju na domaćem tržištu rada, Hrvati u potrazi za poslom sve češće odlaze u inozemstvo, u kojemu mnogi vide spas od prosjačkog štapa na koji bi mogli pasti ukoliko ostanu u Hrvatskoj. Broj nezaposlenih i dalje raste, tvrtke se gase, svjetlo na kraju tunela malo tko vidi.

Ekipa portala Poslovni.hr raspitala se o ponudi radnih mjesta u inozemstvu, pa smo se između ostalog obratili i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) s upitom što se Hrvatima nudi po pitanju rada u inozemstvu, kao i gdje se građani mogu informirati o toj ponudi. U HZZ-u kažu da oni kod zapošljavanja u inozemstvu posreduju jedino pri zapošljavanju u Saveznoj Republici Njemačkoj i to za sljedeće: sezonsko zapošljavanje, zapošljavanje gostujućih radnika, zapošljavanje medicinskih sestara/tehničara, te zapošljavanje studenata za vrijeme ljetnih praznika. Pritom je zapošljavanje u Njemačkoj definirano kroz dva sporazuma - Sporazum o zapošljavanju radnika radi usavršavanja njihovog profesionalnog i jezičnog znanja (tzv. gostujući radnici), koji definira da kvota radnika na privremenom radu koje može prihvatiti svaka strana iznosi 500 godišnje te Dogovor o postupku zapošljavanja hrvatskih radnika u Njemačkoj, koji je bilateralni sporazum o zapošljavanju između Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Bundesagentur für Arbeit, te regulira zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi, ugostiteljstvu i zabavnoj djelatnosti, kao i zapošljavanje medicinskih sestara ili tehničara s položenim stručnim ispitom na duže ili neodređeno vrijeme.

Hrvati u Njemačku odlaze uglavnom kao sezonski radnici

Navode kako je zapošljavanje u Njemačkoj najčešće sezonskog karaktera, a rad hrvatskih državljana u inozemstvu ograničen je radnom vizom koju izdaje strana država za određeno vremensko razdoblje. U kalendarskoj godini radnici mogu sezonski raditi najdulje šest mjeseci, a izuzetak su sezonski radnici koji se zapošljavaju u zabavnoj djelatnosti (primjerice luna-parkovi) i mogu raditi do devet mjeseci.

Najčešće djelatnosti u kojima se tradicionalno nude poslovi sezonskim radnicima u Njemačkoj su poljoprivreda (sadnja – ratarstvo, vrtlarstvo; berba šparoga, jagoda, jabuka; vinogradarstvo, šumsko gospodarstvo, prerada voća i povrća), hotelijerstvo i ugostiteljstvo te područje zabave. Gostujući radnici zapošljavaju se u području zdravstva, hotelijerstva i ugostiteljstva, tehničkih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva.

Medicinske sestre i tehničari iz Hrvatske zapošljavaju se većinom u staračkim domovima, na poslovima njege starijih osoba, ambulantnoj njezi i slično. Ukoliko nemaju položen stručni ispit medicinske sestre i tehničari mogu se zaposliti kao gostujući radnici na razdoblje od 12 do maksimalno 18 mjeseci, poručuju u HZZ-u.

Na sezonskim poslovima 5.596 Hrvata

Što se tiče interesa hrvatskih građana za rad u inozemstvu, u HZZ-u odgovaraju kako je u 2012. godini do kraja kolovoza na sezonskim poslovima u Njemačkoj zaposleno 5.596 osoba, 176 gostujućih radnika te 41 medicinska sestra odnosno tehničar. Zasad, Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje u zapošljavanju isključivo s Njemačkom, no tvrde kako će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvatski zavod za zapošljavanje postati dio europske mreže javnih službi za zapošljavanje (EURES) pa će hrvatskim građanima biti dostupna usluga posredovanja pri zapošljavanju i u drugim članicama Europske unije.

S obzirom da je uvjet zapošljavanja medicinskih sestara i tehničara u SR Njemačkoj položen stručni ispit u Republici Hrvatskoj, potrebno je imati radno iskustvo od godinu dana u struci.  Potrebne kvalifikacije za gostujuće radnike su završena srednja škola u struci ili dvije do tri godine iskustva u zvanju u kojemu bi radili u Njemačkoj u slučaju da osoba za obavljanje određenih poslova nema završenu traženu školu, navode u HZZ-u.

Uvjeti

Posebno nas je zanimalo kakav je postupak prijave za rad u inozemstvu i koje je pritom sve korake potrebno poduzeti. U HZZ-u kažu kako se sezonsko zapošljavanje mogu prijaviti hrvatski državljani s prebivalištem u RH, poželjno do 45 godina starosti, iako to nije uvjet, pri čemu vrlo često njemački poslodavci zahtijevaju i iskustvo u djelatnosti ili određeno poznavanje jezika.

Prijava za rad

Zainteresirane osobe se prijavljuju u Područnim službama HZZ-a prema mjestu prebivališta,  te pri savjetniku za zapošljavanje zaduženom za međunarodno zapošljavanje ispunjavaju prijavnicu za sezonsko zapošljavanje. U trenutku zaprimanja ponude njemačkog poslodavca putem partnerske institucije Zentrale Auslands- und Fachvermittlung iz Bonna kojom se traže radnici određenog profila, savjetnici za zapošljavanje HZZ-a kontaktiraju odgovarajuće kandidate, te ukoliko se slažu s uvjetima zapošljavanja, prijavnica se prosljeđuje ZAV-u Bonn odnosno poslodavcu. U finalnoj fazi ugovori iz Njemačkog Središnjeg ureda za zapošljavanje u inozemstvu pristižu u Hrvatski zavod za zapošljavanje, te se u područnim uredima uručuju osobno nositelju ugovora, uz obvezno predočenje putne isprave s navedenim prebivalištem na području Republike Hrvatske.

Zapošljavanje gostujućih radnika odnosi se na radnike u dobi od 18-40 godina s najmanje završenom srednjom školom koji se u SR Njemačkoj zapošljavaju s ciljem usavršavanja struke i jezika. Osim godina starosti i stručne spreme, uvjet je i poznavanje njemačkog jezika. Zapošljavanje u svojstvu gostujućeg radnika moguće je na najviše 18 mjeseci jednom u radnom vijeku osobe.

Medicinske sestre ili tehničari bez stručnog ispita (ili oni bez radnog iskustva) zapošljavaju se sukladno Sporazumu o gostujućim radnicima dok se medicinske sestre ili tehničari s položenim stručnim ispitom (mogu i osobe starije od 40 godina) mogu zaposliti na duže ili neodređeno vrijeme uz obvezu polaganja njemačkog stručnog ispita.

Posredovanje pri zapošljavanju gostujućih radnika i kandidati medicinske sestre/tehničari za zapošljavanje u Njemačkoj na duže ili neodređeno vrijeme se nakon prethodnog dogovora između Središnje službe za zapošljavanje (ZAV) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odvija se putem selekcijskog postupka koji se u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje održava dva puta godišnje, uz prisutnost suradnika ZAV-a iz Bonna (u ožujku i rujnu).

Dobivanje radnih i boravišnih dozvola

Postupak dobivanja radnih i boravišnih dozvola je sljedeći. Najprije veleposlanstvo SR Njemačke, temeljem ugovora za sezonske radnike i suglasnosti za zapošljavanje  za gostujuće radnike i medicinske sestre/tehničare, izdaje ulaznu radnu vizu za SR Njemačku. Svaki podnositelj zahtjeva za vizu mora unaprijed rezervirati termin putem on-line sustava za dodjelu termina pri Veleposlanstvu SR Njemačke, te se vize u pravilu izdaju sljedeći dan nakon podnošenja zahtjeva. Uobičajeno trajanje za sezonsko zapošljavanje radnika u SR Njemačkoj od trenutka zaprimanja prijave pri HZZ-u i Središnjem uredu za rad u SR Njemačkoj do ishođenja ugovora za rad je oko četiri tjedna. Postupak za zapošljavanje gostujućih radnika u pravilu traje između šest i osam tjedana ukoliko gostujući radnik ima već potpisan ugovor s poslodavcem. Za kandidate koji su pristupili selekciji, a nemaju poslodavca, postupak posredovanja može trajati i puno duže. Po dolasku u SR Njemačku, hrvatski se radnici prijavljuju nadležnim institucijama (Ured za strance, Prijavni ured) kako bi im se izdala valjana dozvola boravka, porezna kartica te svo ostali potrebni dokumenti. Poslodavac je dužan sezonske radnike koji rade više od dva mjeseca i gostujuće radnike prijaviti institucijama nadležnim za socijalno osiguranje.

 

Komentari (2)
  • Moller
    Moller 11:49 19.10.2012.

    te uvjete ima većina iz Vlade

  • BAKICAAA
    BAKICAAA 11:46 19.10.2012.

    …bila moja Putzenfrau ) što bi reko gosn Frenky)…išla kao da proba,ona i muž u berbu šparoga u Njemačku…

    …žena inače vrijedna,uredna ( ja se uvjerila )ali mi je rekla da goreg posla u život nije radila…

    …radiš po cijeli dan,a te šparoge rastu na nekim nasipima,sve ruke iskrvariš dok ih ubereš,sve je na normu,a iznad tebe stoji predradnik ko Gestapo…

    …hrana svaki dan ista,jedino kaj juhe od šparoga moš jesti koliko hoćeš

    …osoblje se prema tebi odnosi ko prema smeću i ponižen si do kraja…

    …žena je rekla…nikad više…valjda joj je ipak lakše čistit moj rusvaj

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!