Ulaskom u punopravno članstvo EU-a, Hrvatska mora uskladiti i pravila koja nisu ispregovarana u postupku pristupnih pregovora, a jedno od takvih je i promet opreme za izvršenje smrtnih kazni.

Naime, Vlada je na današnjoj sjednici donijela Uredbu o izvozu i uvozu robe koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje. Stoga je Uredbom predviđena zabrana izvoza (ili uvoza) opreme koja nema nikakve druge praktične svrhe osim izvršenja smrtne kazne ili mučenja.

No, takvih je proizvoda relativno malo – za razliku od onih koji imaju širu primjenu, ali se mogu, između ostalog, koristiti i za takve namjene. Stoga je propisana posebna procedura za promet takvom robom, a za izdavanje i ukidanje izvoznih dozvola će biti nadležan Državni ured za trgovinsku politiku. U radu će mu pomagati gotovo sva ministarstva i agencije, posebice Ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova, zdravlja, kulture kao i Sigurnosno-obavještajna agencija.

Ova Uredba je na tragu prakse Europske unije koja od 2005. ograničava izvoz opreme, prije svega lijekova, koji se koriste za izvršenje smrtne kazne. Štoviše, od 2011. je gotovo zabranjen izvoz takvih medikamenata. Zbog toga su se mnoge zemlje, ponajprije većina saveznih država u Sjedinjenim Američkim Državama, koje prakticiraju smrtnu kaznu, našle u problemima jer ne mogu izvršavati takve kazne injekcijom. Naime, gotovo jedini proizvođači barbiturata, koji se uglavnom koriste za pogubljenja, su velike farmaceutske tvrtke iz Europe kojima je izvoz takvih proizvoda uglavnom zabranjen. Iako je i američka farmaceutska industrija imala pogone za njihovu produkciju, ona je 1990-ih redom ugašena, dijelom zbog gubitaka koje je ona stvarala, no većinom zbog lošeg imidža jer su se te kompanije dovodile u kontekst pogubljivanja ljudi.

O ovoj temi je Poslovni dnevnik pisao nedavno: Farmaceuti jako brinu o imidžu, pa je i smrtnih kazni manje