U Hrvatskoj je na početku 2013. nastavljen niz negativnih makroekonomskih pokazatelja, od slabljenja potrošnje do pada izvoza i industrijske proizvodnje, pa bi se recesija mogla nastaviti petu godinu zaredom, poručuju analitičari banaka, smanjujući gospodarske prognoze.

„Ovih tmurnih pet godina obilježeno je kašnjenjem korjenitih reformi javnih sustava, te mjera u području javnih poduzeća, što je jednostavno nužno kako bi se potaknuo gospodarski rast i povećala konkurentnost Hrvatske“, poručili su prošloga tjedna analitičari Raiffeisen Bank International (RBI) u publikaciji „Strategija banke za istočnu i središnju Europu“.

U petak je, pak, objavljeno da je promet u trgovini na malo u veljači realno pao 3,3 posto na godišnjoj razini, što je, doduše, manje nego u siječnju, kada je skliznuo 5,3 posto, no to je već 12. mjesec zaredom kako potrošnja slabi.

Prva polovica godine bit će osobito teška, smatraju analitičari RBI-ja, jer pad potrošnje kućanstava i investicija pritišće gospodarstvo.

„Štoviše, privatna potrošnja bit će potisnuta cijele godinu zbog niske stope zaposlenosti, odnosno visoke nezaposlenosti, pada realnog dohotka i visoke razine pesimizma. Najavljene, ali još uvijek neizvjesne reforme u javnom sektoru bit će dodatni teret“, navode analitičari RBI-ja, koji su poglavlje o Hrvatskoj u novoj publikaciji naslovili „Zaglavila u recesiji“.

U novim prognozama analitičari RBI-ja očekuju pad bruto domaćeg proizvoda ove godine za 0,5 posto, dok su još nedavno očekivali stagnaciju gospodarstva.

Slabost domaće potrošnje posljedica je, među ostalim, dugogodišnjeg rasta nezaposlenosti, zbog čega je stopa registrirane nezaposlenosti u veljači dosegnula 21,9 posto, najvišu razinu u više od 10 godina.

Zbog stečajeva ili restrukturiranja tvrtki, ali i strukturnih problema, odnosno neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada, analitičari RBI-ja procjenjuju da bi u ovoj godini prosječna stopa nezaposlenosti mogla porasti s lanjskih 19,1 na 19,3 posto.

Negativan utjecaj recesije u eurozoni

Gospodarstvu ne ide u prilog ni produbljivanje recesije u eurozoni, najvećem vanjskotrgovinskom partneru Hrvatske.

U siječnju je hrvatski robni izvoz iznosio oko 605 milijuna eura, što je 9,1 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.

„U 2013. godini, uslijed slabije inozemne potražnje, inicijalnih problema u konkurentnosti po ulasku u Europsku uniju te administrativnog poskupljenja izvoza u članice CEFTA-e, očekujemo manji pad izvoza“, poručili su nedavno analitičari Hypo Alpe-Adria banke u publikaciji „Makroekonomski izgledi“.

Slabost inozemne i domaće potražnje loše utječe na industrijsku aktivnost, pa je u prva dva mjeseca ove godine proizvodnja pala 0,5 posto. U cijeloj ovoj godini analitičari RBI-ja očekuju, pak, pad industrijske proizvodnje za 1,5 posto.

Zbog loših makroekonomskih pokazatelja na početku godine, analitičari Hypo Alpe-Adria banke povećali su procjene pada gospodarstva.

Još nedavno očekivali su pad od 1,5 posto, no „uslijed razduživanja privatnog sektora, rasta nezaposlenosti te slabašnih izgleda u okruženju, pred nama je još jedna godina s očekivanim 2-postotnim padom BDP-a“, poručuju analitičari HAAB-a, koji su i lani očekivali pad gospodarstva za 2 posto, što se i ostvarilo.

Puno nade, kao i proteklih recesijskih godina, polaže se u turističku sezonu i pokretanje investicija.

„Nešto optimizma trebala bi donijeti druga polovina godine. Uz uobičajeni optimizam tijekom turističke sezone i pozitivan utjecaj na neto izvoz roba i usluga, očekujemo i pokretanje investicija. Investicije financirane iz EU fondova i razvojnih banaka trebale bi se prve oporaviti, s obzirom da su proračunska sredstva iscrpljena, dok bi za poticanje privatnih investicija trebalo učiniti više na uklanjanju administrativnih prepreka, pravnoj i poslovnoj sigurnosti te smanjenju poreznog opterećenja“, poručuju analitičari RBI-ja, koji rast gospodarstva očekuju u 2014. godini, za 1 posto.

I analitičari HAAB-a očekuju rast BDP-a u idućoj godini, no znatno manji – 0,3 posto.