Hrvatska će osmišljenom dugoročnom politikom za zemlje jugoistočne Azije, ponajprije Kinu, Indiju, Izrael i zemlje OPEC-a, postati polazna točka, odnosno sjedište gospodarskih aktivnosti za zemlje jugoistočne i srednje Europe, ali i nekih zemalja EU. U tom smislu Hrvatska bi za taj krug zemalja trebala postati europsko središte, a taj strateški cilj jedan je od zadataka Hrvatske izvozne ofenzive, projekta koji će se danas predstaviti javnosti, a na kojemu su uz Ministarstvo gospodarstva radili gospodarska udruženja i potporne institucije Hrvatski izvoznici, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora te Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

Više ne stihijski
Hrvatska se tim projektom pozicionira i kao predvodnik ubrzanog jačanja gospodarske suradnje na tržištu Cefte, a osobito u području poslovnog i kapitalnog povezivanja tvrtki iz zemalja te zone slobodne trgovine i njihova zajedničkog nastupa prema trećim tržištima. U fokusu će biti i područje Ruske Federacije te zemlje bivše Zajednice neovisnih država, s kojima će Hrvatska nastojati poboljšati suradnju na području energetike te razvoja prometne i druge infrastrukture. Dakle, zemlje regije, bivšeg SSSR-a, članice OPEC-a i zemlje Srednjeg i Dalekog istoka prostor su na kojemu bi hrvatske tvrtke u iduće tri godine trebale tražiti tržište za svoje proizvode. Prema projektu izvozna ofenziva, na tim tržištima ne bi se pristupalo neorganizirano i stihijski, nego promišljeno, pravovremenim planiranjem investicijskih projekata. Kada je pak riječ o tradicionalno “prvom” hrvatskom tržištu, članicama Europske unije, šansa za brzu i kvalitetnu internacionalizaciju nastojat će se tražiti strateškim projektima zemalja članica i planovima koji su već utvrđeni proračunom Unije do 2013. godine. Za izvoznu ofenzivu Hrvatska uglavnom ne traži nove djelatnosti, nego se smatra da potencijala ima u klasičnim granama: kemijskoj industriji, a posebno u gurmanskom i plastičnom dijelu, industriji kože i tekstila, brodogradnji, graditeljstvu, poljoprivredi i ribarstvu, turizmu, itd.

Inteligentna odjeća
Kao poseban razvojni smjer definiraju “industriju zdravlja”, smatrajući da Hrvatska ima velik potencijal razvoja u biotehnologiji, zdravstvenom turizmu, te proizvodnji zdrave i autohtone hrane, ljekovitog bilja i kozmetike, a jedna od mogućih niša bila bi i proizvodnja inteligentne odjeće. Takav odabir djelatnosti na kojima bi se temeljio budući izvozni rast dijelom se podudara sa “strukama budućnosti” u razvijenim zemljama svijeta, no u kojima dominiraju i proizvodnje s visokim udjelom dodane vrijednosti poput mikroelektronike, robotike, biogenetike, nanotehnologije ili obnovljivih energija. Jedan od ciljeva programa je traženje načina za supstituiranjem uvoza u dijelovima koji nije očigledan, ponajprije uvoza repromaterijala i gotovih komponenti za daljnju proizvodnju. Jedna od ideja izvozne ofenzive jest i kreiranje kooperacijske burze koja bi se vodila pri HGK, a cilj te burze je potaknuti velike i srednje tvrtke izvoznike da na domaćem tržištu nađu kooperanta. Operativno to bi se trebalo odvijati na način da oglase podatke o uvoznim proizvodima koje koriste u proizvodnom procesu, te proizvodima i komponentama koje žele proizvoditi u kooperaciji s malim tvrktama ili obrtnicima. Kako se pokazalo da je razina kvalitete i standarda roba koje se uvozi u Hrvatsku znatno niža od one koja dolazi na tržište zemalja EU, planira se niz mjera kojima bi se ubrzano uveli stroži standardi, a kojima EU inače štiti svoje tržište od dampinga i nelojalne konkurencije. Osim redefiniranja procesa kontrola kvalitete, predviđa se i jasno definiranje carinskih prijelaza za određene grupe proizvoda. Osim što bi se stavilo pod nadzor i cijeli niz malograničnih prijelaza, to bi trebalo, tvrdi se, ubrzati i proceduru izvoza koja uključuje ispitivanje i atestiranje proizvoda u posebnim laboratorijima. Naime, i u posljednjem istraživanju Svjetske banke Doing business pokazalo se da se u Hrvatsku znatno lakše i brže može uvesti roba nego što traju pripreme i procedure za izvoz robe. Izvoznici će ovim programom moći računati na sufinanciranje niza aktivnosti.
(M. Brnić, M. Klanac)