Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine iznosila su 460,2 milijuna eura, preliminarni je podatak koje je danas objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Središnja banka u statistici izravnih inozemnih ulaganja za prvo tromjesečje ne daje usporedbu s istim razdobljem prošle godine, a po ranije objavljenim podacima iz platne bilance bilježi se njihov višestruki porast u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal kada su iznosila tek 80,1 milijun eura.

Podaci HNB-a pokazuju da su u prvom tromjesečju vlasnička ulaganja iznosila 76,3 milijuna eura, na zadržane se zarade odnosi 116,2 milijuna eura, a glavnina, ili iznos od 277,7 milijuna eura, odnosi se na obveze.

Prema statistici inozemnih izravnih ulaganja po djelatnostima, u prvom je tromjesečju najviše ulaganja bilo u bankarski sektor, u iznosu od 99,9 milijuna eura, a slijede pošta i telekomunikacije s 50,1 milijun eura.

Dvije su djelatnosti u prvom tromjesečju zabilježile ulaganja nešto veća od 40 milijuna eura, odnosno po 40,6 milijuna eura odnosi se na ulaganja stranaca u poslovanje nekretninama te u opskrbu električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom.

Peto mjesto po visini ulaganja u prvom kvartalu zauzima građevinarstvo s iznosom od 36,2 milijuna eura.

Statistika po zemljama pokazuje da u Hrvatsku i nadalje najviše ulažu investitori iz Austrije koji su u prva tri mjeseca ove godine uložili 149,5 milijuna eura.

Slijede ulagači iz Nizozemske sa iznosom od 67,4 milijuna eura, Njemačke 57,7 milijuna eura, Španjolske 36,1 milijun kuna te ulagači iz Luksemburga s iznosom od 34,2 milijuna eura.

Po podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do kraja ožujka ove godine inozemna su izravna ulaganja iznosila nešto više od 27,3 milijarde eura.

U tom su razdoblju stranci najviše ulagali u financijsko posredovanje odnosno u bankarski sektor gdje su ulaganja u proteklih nešto više od 20 godina dosegnula iznos od 8,8 milijardi eura.

Po djelatnostima slijede trgovina veliko i posredovanje u trgovini s ulaganjima od 2,6 milijardi eura, poslovanje nekretninama s oko 1,9 milijardi eura te pošta i telekomunikacije i proizvodnja naftnih derivata s ulaganjima od po 1,7 milijardi eura.

Najviše su u Hrvatsku od 1993. investirali ulagači iz Austrije (7,1 milijardu eura), a slijede ulagači iz Nizozemske (4,1 milijarda eura), Njemačke (3,1 milijarda), Mađarske (2,4 milijarde eura) i dr.