‘HNB bi trebao tiskati novac dok se ne smanji nezaposlenost’

Autor: Tomislav Pili , 11. travanj 2014. u 10:24
Photo: Marko Lukunic/Vecernji list

Drugi Pacekov prijedlog cilja na izdavanje razvojnih obveznica koje bi izdala država, a kupovao isključivo HNB. Novac od obveznica iskorištavao bi se za poticanje inovativnih mladih tvrtki.

Iako nisu osobito revolucionarne, ideje o aktivnijoj ulozi Hrvatske narodne banke (HNB) u oporavku gospodarstva te razvojnim obveznicama teško su provedive u praksi bez korjenitih promjena u cijeloj državi. Uporni pad gospodarstva koji u Hrvatskoj traje već sedmu godinu često izaziva rješenja koja su primijenile države za koje je recesija samo ružna uspomena. Međutim, prijedlozi o američkim, njemačkim ili mađarskim receptima izlaska iz krize često zanemaruju činjenicu da postojeći zakonski okvir, ali i konstelacija trenutnih političkih snaga koče oživotvorenje takvih recepata.

Najnoviju ideju iznio je u srijedu na umaškoj konferenciji WinDays konzultant Nenad Pacek, bivši potpredsjednik Economist Intelligence Unita. Dvije njegove ideje posebno su uočljive. Prva je da bi HNB, po uzoru na središnje banke u Americi i Aziji, trebao tiskati novac dok se ne smanji nezaposlenost. Drugi Pacekov prijedlog cilja na izdavanje razvojnih obveznica koje bi izdala država, a kupovao isključivo HNB. Novac od obveznica iskorištavao bi se za poticanje inovativnih mladih tvrtki. Iako prijedlozi dobro zvuče u teoriji, ekonomske stručnjake nisu pretjerano impresionirali.

Prema mišljenju Luke Brkića, profesora međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, ideja tiskanja novca i izdavanja razvojne obveznice koje bi mogao kupiti samo HNB nisu u suštini nove. "Takve ideje tiču se bitno drugačije uloge središnje banke koja osim o stabilnosti cijena brine i o stopi zaposlenosti. Što se tiče ideje o tiskanju novca, valja znati da je američki FED u regulativnom smislu drugačije postavljen nego HNB. Pitanje za mnogo širu polemiku jest što bi se dobilo s takvom ulogom", smatra Brkić.

Na sličnom tragu razmišlja i Tomislav Ćorić, docent na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ćorić ocjenjuje kako je za pokretanje gospodarstva, pored ostalog, bitno da se banke drugačije postave prema kreditiranju. "U tom kontekstu, ni HNB ne bi trebao ustrajati na krutim stavovima. No, pitanje je, s obzirom na stanje gospodarstva, koliko bi sve to rezultiralo pokretanjem ekonomije", kaže Ćorić. Njemu se Pacekova ideja o razvojnim obveznicama čini zanimljivom, ali upozorava da u ovom trenutku nije zakonski dopustiva jer je zabranjen kreditni odnos između HNB-a i države.

Luka Brkić pojašnjava kako je izdavanje razvojnih obveznica ustvari oblik internog zaduživanja. "Novca u bankama ima dovoljno, ali on vrlo teško prelazi u realni sektor. Rasprava o poziciji središnje banke u Hrvatskoj iziskuje sveobuhvatnu raspravu o novom gospodarskom sustavu zemlje i iz toga izvedene nove ekonomske politike kao i seta ukupnih javnih politika. To bi trebao biti potpuno novi razvojni kontekst u kojem i ovakve mjere bivaju svedene na svoje prave dosege", zaključuje Brkić.

Komentari (5)
Pogledajte sve

to što je dopušteno Amerima, Rusima i Kinezima

Hrvatima nije.

Mi smo najpametniji. Bolje imati deflaciju.

To su polovna rješenja. Pogledajte što zbilja treba raditi država – seminar iz MMT-a: http://www.modernmoneynetwork.org/seminar-2-monetary-sovereignty.html

Prijedlog o zaduživanju kod HNB-a je pogrešan iz više razloga:

1. Tako stvoren dug se može vratiti jedino preko dobrog suficita u platnoj bilanci
2. Ako se pogoduju male firme, jača se poduzetnike, a radnici ostaju na cjedilu (Njemačka situacija)
3. Ove mjere su ionako zabranjenje u EU zbog statuta ECB tj. ESCB-a.
————–
Rješenje u kapitalizmu sa krupnim kapitalom ne postoji. A naši dragi građani će to shvatiti na teži način. xreforma.wordpress.com

Sve njihove politike, mjere, intervencije i sve što su prethodno učili na fakultetima se u konačnici svodi na tiskanje novca. I onda jednom takvom doktoru znanosti pokloniš štampariju na rok od minimalno 4 godine… Pa što bi on onda trebao ili mogao drugo raditi nego ono što je učio svih te godina?

tiskanje novca bi imalo smisla samo kada bi se ukinula valutna klauzula i depoziti građana u eurima konvertirali u kune

isto tako bi imala smisla i aprecijacija uz porezne olakšice ili poticaje izvoznicima

a najjača politika bi bila trejderska kombinacija aprecijacije do targeta od 4,5-5 kn za 1 eur , zatim tiskanje novca do targeta 6,5-7 kn za 1 eur i odmah zatim uvođenje eura negdje oko 2025.god

New Report

Close