Hrvatska elektroprivreda (HEP) želi povećati svoj portfelj obnovljivih izvora energije (OIE), i to otkupom postojećih prava na građenje i nezavršene projekte u Hrvatskoj.

Naime, HEP je ovoga tjedna objavio poziv nositeljima projekata OIE koji su zainteresirani da prodaju svoje projekte u fazi razvoja, odnosno prije izgradnje i same proizvodnje. U obzir dolaze projekti vjetroelektrana, sunčanih elektrana, snage veće od 300 kW, male hidroelektrane, bioelektrane i bioplinske elektrane. U HEP-u kažu da je akvizicija energetskih projekata, bilo u fazi razvoja, bilo realiziranih, uobičajena poslovna praksa energetskih tvrtki u svijetu.

Doznaje se da se HEP na taj potez odlučio kako bi, prije svega, diversificirao portfelj obnovljivih izvora energije, odgovorio zahtjevima i slijedio trendove u provedbi energetsko-klimatske politike EU te da bi stekao dodatne kompetencije i reference za nastup u segmentu obnovljivih izvora u susjednim državama u bliskoj budućnosti. Nije zanemariv ni povoljan učinak na pozitivnu percepciju tvrtke među kupcima električne energije na domaćem tržištu, ali i među potencijalnim investitorima u najavljenoj inicijalnoj javnoj ponudi dionica HEP-a.Možda je najmanje važno u svemu tome nastojanje HEP-a da poveća instalirani kapacitet i proizvodnju iz postojećeg portfelja obnovljivih izvora energije.

Kako objašnjava Ivica Žigić, direktor Sektora marktetinga i korporativnih komunikacija u HEP-u, iako je percepcija posve suprotna, HEP, a prema tome i Hrvatska, na području OIE stoji sasvim dobro, i to zahvaljujući velikom udjelu hidroelektrana u proizvodnom miksu. Često se zaboravlja da su sve hidroelektrane, bez obzira na snagu i veličinu, obnovljivi izvori energije.

Najviše zahvaljujući hidroelektranama, pokazatelji udjela obnovljivih izvora u proizvodnji i potrošnji električne energije te potrošnji ukupne energije u Hrvatskoj su čak značajno bolji od prosjeka EU. Prema podacima iz publikacije Ministarstva gospodarstva Energija u Hrvatskoj, u 2013. godini iz obnovljivih izvora proizvedeno je čak dvije trećine, preciznije 65,2 posto ukupno proizvedene električne energije, pri čemu iz velikih hidroelektrana 60,3 posto, a 4,9 posto iz ostalih obnovljivih izvora.