Vlada po hitnom postupku mijenja zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak po kojem HBOR više neće poslovati prema Zakonu o kreditnim institucijama već onako kako kaže Vlada.

HBOR tako gubi neovisnost i postaje još jedno od tijela koje je pod direktnim patronatom Banskih dvora. Najveća promjena koja će se HBOR-u dogoditi kada se zakon potvrdi u Saboru biti će da će Vlada odobravati svaki kredit HBOR-a veći od 100 milijuna kuna,a Vlada to objašnjava potrebom za jačom kontrolom nad poslovanjem HBOR-a kao državne financijske institucije te transparentnosti u poslovanju. Bankarska tajna se ukida osim u slučaju kada krediti nisu državna potpora pa će HBOR podatke o državnim potporama morati transparentno davati tražiteljima, a bit će moguća i njihova javna objava. Prve reakcije kažu da će odobravanje kredita od strane Vlade znatno usporiti rad banke jer će ubuduće poslovne banke preko kojih se plasiraju krediti morati čekati sjednicu Vlade da bi odobrile pojedinačni kredit, a tvrtke će čekati duže na novac potreban za investicije ili za podršku izvoza.

Javna objava kredita, kažu upućeni iz bankarskog kruga, smanjit će interes poduzetništva za HBOR-ove kredite i samim time smanjiti plasmane koji su u zadnjih 20 godina premašili 90 milijardi kuna. Novim zakonom određuje se i da Vlada predlaže predsjednika Uprave HBOR-a što do sada nije bio slučaj.  Zakon se očekuje na sjednici Vlade u četvrtak, kada bi se trebao imenovati i kandidat za predsjednika Uprave koji će nakon više od dvadeset godina mandata zamijeniti Antona Kovačeva. Zna se tek da je riječ o 'mladom i uspješnom bankaru' tvrde nam izvori, ali konačni dogovor s njim još nije postignut. Upitan tko će biti novi čelnik HBOR-a potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da o tome još ne može govoriti, ali da će imati ime na vrijeme. A to vrijeme ističe u subotu 31.svibnja, kada Kovačevu istječe mandat pa je zadnji čas za imenovanje ovotjedna sjednica Vlade. A novom će čelniku HBOR-a ruke biti zavezane, ali će imati veću plaću od njegova prethodnika. Doznajemo da se upravo zbog novog predsjednika Uprave HBOR-a razmatra ukidanje odredbe o ograničavanju plaća menadžera u javnim tvrtkama.

HBOR će i financijski biti pod kontrolom države jer će im Vlada moći povući ostvarenu dobit koja se do sada morala rasporediti u rezerve. – U vrijeme gospodarske krize i oporavka gospodarstva Vlada raspolaže s dobiti HBOR-a te da ovisno o gospodarskim prilikama, dobit poslovne godine raspoređuje u postojeće rezerve HBOR-a ili u neku drugu svrhu- stoji u prijedlogu izmjena zakona objavljenom na stranicama Ministarstva financija. HBOR više nije banka, kaže izmijenjeni zakon, nego posebna financijska institucija pa se na njega neće primjenjivati Zakon o kreditnim institucijama. Presudnu ulogu za rad HBOR-a ubuduće će imati Nadzorni odbor, a tu su napravljene korjenite izmjene.

Broj nadzornika u novom zakonu pada s deset na devet, a na parni broj se popeo kako bi u Nadzornom odboru sudjelovao i ministar nadležan za regionalni razvoj i fondove Europske unije. Mjesto u NO-u po novom je zakonu izgubila Hrvatska gospodarska komora. Šest je ministara nadzornika u HBOR-u ali su podijeljeni u dvije grupe: obvezni su članovi ministar nadležan za gospodarstvo, ministar nadležan za regionalni razvoj i fondove Europske unije i ministar nadležan za financije,a ostala tri ministra biraju se između ministara nadležnih za turizam, poljoprivredu, poduzetništvo i obrt, pomorstvo, promet i infrastrukturu, zaštitu okoliša ili graditeljstvo. Predsjednik NO-a više neće biti ministar financija, već onaj ministar kojega izaberu među sobom ovi članovi, ali pravo biranja ima samo ministar obvezni član.

Time su sve insinuacije da bi ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras mogao zasjesti na stolicu bivšeg ministra financija Slavka Linića demantirane, a pretpostavlja se da će glavnu riječ u HBOR-u nakon Linića voditi potpredsjednik Vlade Branko Grčić.Među inim lošim vijestima ima i odredbi koje će poboljšati rad HBOR-a. Dobra vijest je da se instituciji povećava temeljni kapital banke sa sedam na 10 milijardi kuna, pri čemu je obveza države dokapitalizirati HBOR za milijardu kuna u iduće dvije godine. Na raspolaganju će im ostati nekretnine koje posjeduju i neće se prebacivati na Državni ured za upravljanje državnom imovinom kako se ne bi onemogućio rad institucije.