Šaljući konfliktne poruke, nova grčka ljevičarska vlada većinu je prvog tjedna na vlasti pokazivala odlučnost da brani tvrdo stajalište protiv mjera štednje od kojeg su strahovali međunarodni investitori i europski čelnici.

U manje od sedam dana, administracija premijera Aleksisa Ciprasa u Ateni zaustavila je nekoliko planiranih privatizacija, počela pregovore o mogućem otpisu duga, izazvala europske partnere oko sankcija protiv Rusije i zauzela tvrd stav u razgovorima s prvim čovjekom eurozone koji je posjetio Grčku nakon izbora prošle nedjelje.

Atena je tjedan završila pomirljivim tonovima kada je Cipras nazvao predjednika Europske središnje banke i uvjerio ga da Grčka vlada želi dogovor s kreditorima.

No, tu je umjerenu poruku zasjenio niz poteza prošloga tjedna s ciljem ublažavanja dužničkog tereta koji su u samo tri dana doveli do pada rezervi u grčkim bankama od 40 posto.

Ipak, idućih dana dogodit će se prvi, konkretni testovi kako se Grčka misli pozicionirati u EU-u, uključujući i prema zemljama koje plaćaju njezin dug od 240 milijardi eura.

Ministar financija Janis Varufakis putuje u nedjelju u Pariz, u ponedjeljak u London, a u utorak u Rim. Cipras će se svome ministru priključiti u Rimu, a u srijedu će se susresti s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom.

Prijem u europskim prijestolnicama mogao bi se pokazati puno hladnijim nego kod kuće gdje je Ciprasova Siriza uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 25. siječnja.

Osobito u Parizu i Rimu posljednjih se dana na novu grčku vladu gleda s ogorčenjem. "U redu je razgovarati o grčkom dugu, o olakšavanju tog tereta. Ali nije u redu opraštati taj dug, jer to znači prebacivanje tereta na francuske porezne obveznike", rekao je u četvrtak francuski ministar financija Michel Sapin.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

On je u nedjelju rekao kako za Grčku nema budućnosti izvan eurozone, ali da je legitimno da zemlja želi razgovarati o tome kako smanjiti teret duga.

Analitičari kažu da bi se tvrda retorika mogla promijeniti kada se grčka vlada suoči s financijskom situacijom države.

Siriza tvrdi da su devizne rezerve dovoljne za otplatu 3.5 milijardi eura kredita u veljači i ožujku, nakon kojih slijedi 1.5 milijarda glavnice i kamata u lipnju te iduće rate od 4.7 milijardi u srpnju i 3.6 milijardi u kolovozu.

"Koliki god bude trošak za javne financije, očekujem umjerenost", rekao je Dimitri Spiropoulos, profesor političkih znanosti na sveučilištu u Ateni.