Hrvatski će građani nakon ulaska Hrvatske u EU preko državne granice moći prenositi gotovog novca i čekova bez ograničenja u iznosu, s tim da će, ako prenose 10.000 eura ili više ili protuvrijednost tog iznosa, to morati pismeno prijaviti cariniku radi davanja podataka sukladno propisima za sprječavanje pranja novca, navode uz ostalo iz Ministarstva financija u opširnim objašnjenjima što ulazak Hrvatske u EU znači za građane na području financijskog sustava, poreza i carina.

Danom pristupanja u EU građani će biti u obvezi izvršiti pismenu prijavu prijenosa gotovine u kunskoj protuvrijednosti od 10.000 eura ili više, carinskoj službi, prilikom ulaska/izlaska s područja EU, putem obrasca nove zajedničke deklaracije za prijavu gotovine (CEF). Taj se obrazac može naći na web stranici Carinske uprave, a moći će se naći i na graničnom prijelazu/vanjska granica EU.

Građani i temeljem sadašnjih propisa imaju obvezu prijave carinskoj službi prijenosa gotovine u kunskoj protuvrijednosti od 10.000 eura ili više, međutim izravnom primjenom Uredbe EK u primjeni će biti novi obrazac, a prijava će se morati izvršiti pismenim putem, navode iz Ministarstva financija.

Vezano za financijske usluge, u objašnjenjima se navodi kako će hrvatski građani moći slobodno otvarati račune u bankama u inozemstvu u cilju štednje i/ili obavljanja transakcija po tom računu, mogu se slobodno zaduživati (uzimati kredite) kod banaka u inozemstvu, a mogu obavljati kupoprodaju deviza na inozemnom deviznom tržištu.

Kreditne, financijske institucije i društva za osiguranje sa sjedištem u drugoj državi članici moći će neposredno pružati svoje usluge u Hrvatskoj pa će građani imati veću mogućnost izbora institucije s kojom žele poslovati, a očekuje se smanjenje cijena, ali i povećanje kvalitete usluga.

Ulaskom u EU neće se oporezivati kamate na štednju građana, jer EU ne nameće takvu obvezu državama članicama, već samo obvezu razmjene informacija o isplaćenim kamatama na štednju fizičkim osobama stranim državljanima.

Promjena neće biti ni u sustavu oporezivanja nekretnina, jer je to u domeni nacionalne porezne politike.

Porezni tretman hrvatskih građana i pravnih osoba kod kupnje nekretnina u nekoj od država članica EU bit će isti kao i tretman stranih fizičkih i pravnih osoba, a također će i strane fizičke i pravne osobe prilikom kupnje nekretnina, automobila, firmi i sl. u Hrvatskoj imati isti tretman kao i hrvatski građani i pravne osobe.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Niz je objašnjenja vezano uz PDV i trošarine, pa iz Ministarstva tako navode kako hrvatski građani nakon prijema Hrvatske u članstvo EU više neće moći ostvariti pravo na povrat PDV-a plaćenog prilikom kupnje dobara u drugim državama članicama EU. Također, od 1. srpnja 2013. za sve osobe koje imaju uobičajeno boravište u zemljama članicama EU prestaje važiti mogućnost povrata plaćenoga PDV-a kod kupovine u trgovačkoj mreži Hrvatske.

Naime, prema propisima EU jedan od uvjeta da bi se ostvarilo pravo na povrat poreza za dobra koja putnici iznose u osobnoj prtljazi je da taj građanin nema prebivalište ili uobičajeno boravište u državama članicama EU.

Hrvatski će građani nakon ulaska u EU, kada kupuju novi auto/brod/avion u nekoj od država EU, PDV plaćati u Hrvatskoj po stopi kojom će se oporezivati novi automobili, brodovi i zrakoplovi koji se smatraju novim prijevoznim sredstvima prema propisima EU.

Kada hrvatski građanin kupuje/prodaje rabljeni osobni automobil, odnosno automobil stariji od šest mjeseci koji je prešao više od 6.000 kilometara, od građanina neke druge države članice EU neće platiti PDV ni u Hrvatskoj niti u državi članici u kojoj je rabljeni osobni automobil kupljen.

Na području carina, ulazak u EU za obične građane donijet će promjene u dijelu da će se promet između zemalja članica EU smatrati domaćim prometom, dakle bez carinskih formalnosti i bez naplate carinski davanja.

Pojednostavljeno, ako građanin Hrvatske kupi robu za osobne potrebe u Sloveniji npr. gume za osobni automobil, to će se smatrati domaćim prometom te neće biti carinskih formalnosti niti naplate carinskih davanja.

Istodobno, na sav uvoz roba iz trećih zemalja ili izvoz roba u treće zemlje primjenjivati će se zajednički carinski propisi EU i Zajednička carinska tarifa EU.

Kod odvijanja putničkog prometa danom pristupa prestaje bilo kakav carinski nadzor provedbi carinskih postupanja na dosadašnjim graničnim prijelazima prema EU, dakle Sloveniji i Mađarskoj, te je slobodan iznos i unos robe za potrebe građana, koju eventualno unose iz navedenih zemalja.

Carinski nadzor te provedba carinjenja pri uvozu nastavlja se na vanjskim granicama EU, dakle na graničnim prijelazima s Srbijom, BiH i Crnom Gorom. Vezano za unos i prijenos robe iz tih zemalja, iz Ministarstva financija najavljuju i kako će donijeti zaseban pravilnik kojim će se regulirati određena prava osoba iz pograničnih područja, a što je sukladno traženju EU-a.

Od dana pristupa Hrvatske u EU povećavaju se vrijednosni limiti za primjenu oslobođenja od plaćanja uvoznih davanja (carine, trošarine i PDV-a) kod unosa predmeta nekomercijalne naravi koji služe osobnim potrebama putnika, pa se tako ta davanja neće naplaćivati pri unosu robe do ukupne vrijednosti 300 eura po putniku dnevno, a kada putnici dolaze u pomorskom i zračnom prometu do 430 eura po putniku dnevno (trenutno je dozvoljen unos u vrijednosti do 1.000 kuna).

No, u segmentu oslobođenja se naglašava kako danom pristupa prestaju s primjenom carinske i poreze olakšice za civilne invalide kod uvoza osobnog automobila te olakšice prema Zakonu u pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kod uvoza automobila ili opreme za započinjanje djelatnosti.

Iz Ministarstva navode i količine trošarinskih proizvoda koje će građani moći kupiti u drugoj zemlji EU za osobne potrebe i unijeti u Hrvatsku, a bez obveze plaćanja trošarine u Hrvatskoj – 800 komada cigareta, 400 komada cigarilosa, 200 komada cigara, 1,0 kilogram duhana za pušenje, 10 litara jakog alkoholnog pića, 20 litara međuproizvoda, 90 litara vina, uključujući najviše 60 litara pjenušavog vina, 110 litara piva.

Od 1. siječnja 2014. unos cigareta iz Bugarske, Estonije, Grčke, Litve, Latvije, Mađarske, Poljske i Rumunjske količinski se ograničava na 300 komada cigareta sve dok visina trošarine na cigarete u tim državama ne dostigne visinu trošarine na cigarete propisanu Direktivom Vijeća EU.

Inače, Hrvatska može nastaviti s nižim trošarinama na cigarete do kraja 2017. godine.

U objašnjenjima vezano za posebni porez na motorna vozila, iz Ministarstva navode da će od ulaska RH u EU porezna osnovica za utvrđivanje posebnog poreza za nova motorna vozila biti prodajna cijena (maloprodajna cijena vozila sa carinom i PDV-om), odnosno tržišna cijena za rabljena motorna vozila.

Da bi se izašlo ususret manjim "zagađivačima" i poticala kupnja vozila sa smanjenom emisijom CO2, propisano je oslobođenje od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila na temelju emisije CO2 koje vrijedi za vozila koja za pogon koriste dizelsko gorivo i čija prosječna emisija CO2 iznosi do najviše 85 gr/km, kao i motorna vozila koja za pogon koriste benzin, ukapljeni naftni plin ili prirodni plin i čija prosječna emisija CO2 iznosi do najviše 90 gr/km.

Motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon nisu predmet oporezivanja prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila.