Mjesečno istraživanje Europske komisije pokazuje da se ekonomska klima u Hrvatskoj u kolovozu približila najvišoj razini od ulaska u EU, što je poduprto optimizmom u maloprodaji i industriji.

Indeks ekonomske klime (ESI) u RH  iznosio je u kolovozu 118,4 boda i uvećan je za 0,3 boda u odnosu na prošli mjesec, čime se približio najvišoj razini od ulaska Hrvatske u EU od 119 bodova iz ožujka. Pritom su očekivanja u industriji i maloprodaji u mjesecu na izmaku već dosegnula najvišu razinu od ulaska Hrvatske u Uniju. Indeks koji mjeri očekivanja u maloprodaji uvećan je u odnosu na srpanj za 4,5 bodova, na 18,6.

Osjetno je poboljšan i optimizam u industriji, uz rast odgovarajućeg indeksa u odnosu na prošli mjesec za 2,4 boda, također na najvišu razinu od ulaska u EU, od 14,3 boda. Vrijednost indeksa koji mjeri očekivanja u građevinskom sektoru gotovo je udvostručena u odnosu na srpanj, poskočivši na 3,1 bod. Najviše su, pak, pogoršana očekivanja potrošača u Hrvatskoj, iskazana u padu odgovarajućeg indeksa za 1,1 bod, na minus 17 bodova.

Blago je pogoršano i raspoloženje u uslužnom sektoru, iskazano u klizanju indeksa za 0,7 bodova, na 19,8 bodova. Na razini Europske unije ESI je u kolovozu iznosio 111,9 bodova i bio je tek neznatno ispod najviše razine u 10 godina, od 112,2 boda, dosegnute u srpnju, pokazuju izračuni EK. Takav rezultat proizlazi iz nepromijenjenog raspoloženja u industriji i među potrošačima, iskazanog u gotovo nepromijenjenim vrijednostima odgovarajućih indeksa, od 5,4 odnosno minus 2,3 boda.

Očekivanja u uslužnom sektoru blago su poboljšana, uz rast pratećeg indeksa za 0,4 boda. Nasuprot tome, indeks očekivanja u maloprodaji oštro je pao, za 4,4 boda u odnosu na srpanj, kliznuvši na 1,6 bodova. Pogoršana su i očekivanja u građevinskom sektoru, iskazana u padu indeksa za 1,4 boda, na minus 5,3 boda. Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone, osjetno su pogoršana očekivanja u Britaniji, uz pad ESI-ja za 3,6 bodova.