Mjesec listopad bit će po najavi ministra financija Slavka Linića mjesec intenzivnog ubiranja svih mogućih dugova državi, a neslužbeno iz tog ministarstva stižu i informacije kako će od danas  poreznici masovno krenuti s blokiranjem računa neplatiša i prisilnom naplatom dugovanja većih od dvije tisuće kuna.

Te najave obveznicima koji se nalaze u situaciji dugovanja državi posljednjih dana telefonski dolaze i od njihovih poreznih referenata i automatski su otvorile novu napetost na gospodarskoj sceni. Petar Lovrić, predsjednik Udruženja malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca, ocjenjuje kako ponovno nedostaje komunikacije u provedbi ovakvog nauma poreznika, te upozorava na izazivanje trenutnog kaosa. Mnogi poduzetnici u strahu od blokade drugih s kojima surađuju, već pripremaju svoje zadužnice i aktivnosti kako bi osigurali svoje pozicije, a sve to, komentiraju, moglo bi voditi ka dodatnom narušavanju međusobnih odnosa poduzetnika.

"Pozdravljamo apsolutno uvođenje reda i sve mjere koje su u posljednje vrijeme poduzimane na sređivanju odnosa s poreznim dužnicima, no jasnije je trebalo reći koji su kriteriji i koja visina duga za pokretanje ovrha pravnih i fizičkih osoba", kaže Lovrić. Po njemu je nužno i uspostavljanje jednakog odnosa prema državi, koja je također generator nelikvinosti u nekim djelatnostima, posebice u zdravstvenom i farmaceutskom sektoru. "Kontaktirali su nas upravo neki obrtnici koje su iz porezne uprave obavijestili o pokretanju prisilne naplate. Službeno nemamo još nikakvih saznanja o tomu, no tako niski limit od svega 2 tisuće kuna doista iznenađuje, posebice ako se zna da je za javnu objavu podataka o dužnicima granica bila 30 tisuća kuna", ističe predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.

Nije mu, dodaje, poznato i koliko će se obrtnika naći u situaciji moguće blokade računa zbog obveza državi i zaključuje tek da ovaj potez poreznika potvrđuje da je "proračun suh k'o barut".Iz Porezne uprave poručuju, pak, kako se sa svim obveznicima jednako postupa, a podsjećaju i da je država u više navrata dužnicima pružila priliku za podmirenje dugovanja. Svima koji nisu iskoristili mogućnost da uz povoljnije uvjete vrate svoje dugove za poreze i druga javna davanja iz Porezne uprave poručuju da će postupiti prema Općem poreznom zakonu, što znači da će se pristupiti prisilnoj naplati dospjelih tražbina.

Niska razina duga
Porezni i računovodstveni stručnjak Vlado Brkanić ističe kako ovakva mjera države ima i svoje prihvatljive i neprihvatljive dimenzije. Iskustvo poreznika, kaže on, pozitivno će se odrediti prema niskoj razini duga za koji će država pokrenuti blokadu računa. Drugim riječima, što je manji dug, to ga je lakše i naplatiti. No s druge strane država ima pravo na naplaćivanje zatezne kamate koja joj ujedno omogućuje i da na nečijem kašnjenju u podmirenju obveze ujedno i zaradi. Brkanić međutim upozorava da je razina duga koji se akumulirao i otvorena namjera da se naplati sve što je moguće pokazatelj da u državnoj blagajni nedostaje novca. Dobro je da se uvodi reda, posebice u odnosu prema svim poduzetnicima i građanima koji uredno podmiruju svoje obveze i plaćaju poreze, no ovakva mjera predstavlja i jasnu poruku porezne vlasti svima u gospodarstvu: "ili plati porez ili ugasi biznis", zaključuje Brkanić.

Revidiranje proračuna
Tim bi se očajničkim potezom poreznika prema nekim procjenama moglo ubrati i do tri i pol milijarde kuna, a kako je sam Linić priznao, tek nakon što se provede prisilna naplata državnih potraživanja, krenut će i u revidiranje skrahiranog ovogodišnjeg državnog proračuna.