Drvni sektor u resoru je Ministarstva poljoprivrede koje mu kreira zakonske okvire vezane ne samo uz opskrbu sirovinom, te pruža logistiku za marketinške i slične kampanje na domaćem terenu i u izvozu. Što se aktualno raspliće i može li drvna industrija uskoro profitirati govori Aida Kopljar, načelnica Sektora drvne industrije u Upravi šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede.

Čak 88 posto drvne zalihe u vlasništvu je države pa drvna industrija na lokalnom tržištu ima kvalitetnu sirovinu. Pruža li to sektoru sigurnost za dugoročne razvojne projekte?
Šumarska tradicija u Hrvatskoj stara je više od 250 godina. Ovom se granom gospodari na temeljima tradicije, ali i poštujući stroge principe ekološki odgovornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja. Hrvatske šume kao glavni dobavljač drvne sirovine i drvna industrija godinama razvijaju partnerski odnos te drvna sirovina može i mora pružati sigurnost za dugoročne razvojne projekte u drvnoj industriji. O tome svjedoči i model koji su Hrvatske šume uvele 2013. S poduzetnicima iz sektora drvne industrije sklopile su višegodišnje okvirne ugovore na razdoblje do 2022. godine. Kako je potražnja za sirovinom veća od trenutnih proizvodnih mogućnosti novi model prodaje sirovine baziran je na sedam razreda s obzirom na nivo završenosti proizvoda. Poslovni subjekti koji proizvode asortiman veće dodane vrijednosti ugovorili su i veće količine drvne sirovine. Time se potiče finalizacija proizvoda.

U novoj nacionalnoj industrijskoj strategiji, koju upravo završava Ministarstvo gospodarstva, drvni sektor prepoznat je kao kotač zamašnjak u rastu BDP-a. S kakvom će "injekcijom" Vlada poticati razvoj drvne grupacije?
Ministarstvo gospodarstva pripremilo je Industrijsku strategiju Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine, koja je predstavljena i članovima Vlade RH. U Strategiji se spominju i dvije grane iz resora Ministarstva poljoprivrede koje imaju potencijal postati "pokretači": prehrambena i drvna industrija, konkretno proizvodnja namještaja. Drvna industrija mogla bi postati strateška zbog drvnih resursa kojima Hrvatska raspolaže, ali koji su ograničeni. Ograničavajući faktor brzom rastu predstavlja također otvoreno tržište ulaskom u EU, odnosno konkurencija iz uvoza. Ministarstvo poljoprivrede osnovalo je Povjerenstvo za izradu Strategije razvoja drvne industrije, a u planu je i izrada strategije dizajna namještaja. 

Jedan zakon u dva je navrata izazvao prijepore unutar branše. Riječ je o Zakonu o preradi i uporabi drva, proizvodima od drva i namještaju, u kojem je stajalo da će domaćim tvrtkama jamčiti pravo na 70 posto drvne sirovine iz godišnje sječe Hrvatskih šuma. Može li zakon biti usvojen s obzirom na članstvo u EU?
Prijedlog Zakona o preradi i uporabi drva, proizvodima od drva i namještaju prvi puta Vlada je uputila Hrvatskom saboru na usvajanje u proljeće 2008. i prošao je prvo čitanje. Konačni prijedlog zakona pripremljen je za drugo čitanje u Saboru, no to se nije dogodilo zbog izbijanja gospodarske krize. Nova procedura pokrenuta je 2012. uz opsežnu javu raspravu. Istina je da se zakonom želi dati mogućnost kontinuirane opskrbe hrvatskim drvoprerađivačima drvnom sirovinom u vlasništvu RH kojima gospodare Hrvatske šume, ali prema određenim kriterijima uz poticanje što većeg stupnja finalizacije drvne sirovine, odnosno stvaranja proizvoda veće dodane vrijednosti. Pravna stečevina EU ("acquis communautaire"), odnosno Ugovor o funkcioniranju EU ne određuje trgovačkim društvima, bez obzira na vlasništvo, na koji će način plasirati svoje proizvode na tržište i pod kojim uvjetima. Drugo, svaka država članica ima pravo urediti nacionalno zakonodavstvo na način da zaštiti najvitalnije nacionalne resurse ili dobra od posebnog interesa s gospodarskog, društvenog ili ekološkog stajališta. S tog aspekta, nema zapreka donošenju bilo kojeg nacionalnog zakona, pa tako niti spomenutog Zakona.

U kontekstu regionalnog i ruralnog razvoja drvni sektor predstavlja jednu od dominantnih djelatnosti u tim područjima. Je li u programu ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. godine, temeljem kojega Hrvatska godišnje iz europske blagajne može povući 332 milijuna eura, drvni sektor dobio poziciju za kandidiranje projekata?
Drvna industrija ima značajnu ulogu razvoja ruralnih područja i u proteklih godina već je ostvarila značajne potpore iz domaćih i europskih izvora financiranja. Od 2007. do 2013. dobila je gotovo 400 milijuna proračunskih kuna. Uz domaće izvore sufinanciranja, drvni sektor će ubuduće moći kandidirati svoje projekte i na različite programe čije je financiranje osigurano iz "europske blagajne". Jedan od njih je i program ruralnog razvoja do 2020. u kojem je drvna industrija zajedno sa šumarstvom dobila svoju poziciju. Predviđene su mjere iz kojih će se moći sufinancirati projekti modernizacije tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu i preradi drva i dr. Obnovljivi izvori energije jedan su od strateških prioriteta RH s obzirom na ovisnost o uvozu energenata. Strategijom energetskog razvoja planirano je da će udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2020. iznositi 20%. Hrvatska raspolaže sa zadovoljavajućim količinama biomase, značajan potencijal za proizvodnju šumske biomase nalazi su u privatnim šumama u kojima se uglavnom proizvodi ogrjevno drvo.

U više navrata isticano je da neće biti privatizacije Hrvatskih šuma, no spominje se opcija koncesije. Stoje li spekulacije te naravi?
Vlada Republike Hrvatske ističe kako neće biti privatizacije, ali niti koncesije državnih šuma kao prirodnog bogatstva koje predstavlja neprocjenjiv ekološki i gospodarski kapital i dobro od općeg nacionalnog interesa. Hrvatske šume kao profitabilna državna tvrtka, kvalitetno i odgovorno gospodare državnim šuma i prirodni je temelj za opstojnost i razvoj drvne industrije kao strateške grane hrvatskog gospodarstva i to treba tako ostati.