Depoziti poslovnih banaka u svibnju su zabilježili blagi pad u odnosu na travanj, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Prema posljednjim podacima HNB-a depoziti kod poslovnih banaka (oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) na kraju su svibnja iznosili 192 mlrd. kuna, što je za 292 mil. kuna manje nego na kraju travnja, stoji u analizi. Pad depozita zabilježile su kategorije stanovništvo (za 907 mil. kuna), lokalna država, pomoćne financijske institucije i društva za osiguranje i mirovinski fondovi, dok je snažniji pad ublažen rastom kod poduzeća (2,9 posto) i ostalih financijskih posrednika (+2,2 posto).

U odnosu na kraj prošle godine štedni i oročeni depoziti smanjili su se za 1,25 mlrd. kuna, unatoč deprecijaciji kune u odnosu na euro za 0,51 posto u promatranom razdoblju. Naime, više od 80 posto štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. Tako su tečajna kretanja ublažila pad valutnih depozita u odnosu na kraj 2012, dok su kunski depoziti zabilježili rast.

Depoziti stanovništva, koji čine 84 posto ukupnih štednih i oročenih depozita na kraju su svibnja iznosili 160,4 mlrd. kuna, što je za 737 mil. kuna više nego na kraju 2012., kažu iz RBA. Rast depozita stanovništva neutraliziran je u potpunosti padom depozita nefinancijskih trgovačkih društava koji su se u svibnju spustili na 23,5 mlrd.

Tijekom ove godine očekujemo vrlo blagi rasta depozita, prije svega zbog rasta depozita stanovništva, dok je potencijal za rast depozita poduzeća slab. Naime, u uvjetima neizvjesnosti analitičari očekuju da će stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara (odnosno onih dobara koja nisu neophodna) te da će viškove zarađenih sredstava držati u obliku depozita.

S druge strane, domaći korporativni sektor iscrpljen je dugotrajnošću krize, a u kratkom roku otežavajući faktor je i primjena propisa o financijskom poslovanju, zaključuje se u RBA analizi.