Danska je najskuplja zemlja Europske unije, a Bugarska najjeftinija dok se Hrvatska našla u skupini zemalja čije su potrošačke cijene bile ispod europskog prosjeka, objavio je Eurostat podatke o razini potrošačkih cijena u 2013.

Danska je prošle godine imala potrošačke cijene 40 posto iznad prosjeka EU, druga je Švedska sa 30 posto dok treću poziciju dijele Luksemburg i Finska sa 23 posto višim cijenama od prosjeka EU. Irska, Velika Britanija i Nizozemska bile su u plusu od 10 do 20 posto, Belgija, Francuska, Austrija, Italija i Njemačka do 10 posto dok je Španjolska bila pet posto ispod prosjeka EU-a.Jeftinije 10 do 20 posto naspram prosjeka EU bile su cijene u Grčkoj, Cipru, Portugalu, Sloveniji, Estoniji i Malti dok su se razredu od 30 do 35 posto našle Češka, Latvija, Slovačka i Litva te Hrvatska sa 32 posto ispod prosjeka EU-a. U cjenovno najjeftinijoj grupaciji s razinom cijena 40 i više posto smjestile su se Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska u kojoj su cijene lani bile manje 52 posto ispod prosjeka EU-a.Danska je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića sa cijenama 40 posto iznad prosjeka EU bila najskuplja, a Poljska najjeftinija sa 38 posto manjim cijenama od prosjeka EU.

I u hrani i u odjeći Hrvatska je lani gotovo dosegnula razinu prosječnih europskih cijena, kod hrane i bezalkoholnih cijene su nam bile niže tek sedam, kod odjeće šest posto. No, zato su nam alkoholna pića i duhanski proizvodi bili 23 posto, a cijene hotela i restorana 26 posto ispod europskog prosjeka.Potrošačku elektroniku (televizor, laptop, kamere…) plaćali smo skuplje tri posto dd prosjeka EU, ali devet posto skuplje nego Nijemci te čak 17 posto više nego Poljaci, i u ovoj kategoriji smo među deset zemalja s najvećim cijenama. Osobna potrošnja Hrvata prema prosjeku EU prošle godine iznosila je tek 61 posto, Grka 82, a kod Nijemaca 125 posto pa izlazi da je svaki Nijemac tijekom 2013. godine potrošio koliko i dva Hrvata. Iako osobna potrošnja u Nizozemskoj iznosi 108 posto naspram EU prosjeka podaci Eurostata otkrivaju da Nizozemci u odnosu na Hrvate primjerice, hranu plaćaju skuplje samo četiri posto. Eurostat godišnje analizira cijene 2400 artikala.